Mirovinskom sustavu ovog trena nedostaje 17 milijardi kn

Bez reforme mirovinskog sustava stanje nije održivo, poručio je ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić s konferencije o budućnosti mirovinskog sustava u sklopu koje je predstavio prijedlog cjelovite mirovinske reforme. Tim se iskorakom, kaže, planira osigurati dugoročna održivost mirovinskog sustava i primjerenost mirovina, a napominje i da se prvi put u 16 godina, od uvođenja drugog i trećeg mirovinskog stupa, s ovom temom izlazi u javnost.

Ukratko, reforma cilja na proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu, rješavanje pitanja nižih mirovina iz oba obvezna stupa i pitanje dodatka na mirovinu od 27 posto te ubrzavanje izjednačavanja uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce te prilagodba tzv. beneficiranog staža tehnologijama i uvjetima rada 21. stoljeća. Osim duljeg ostanka u svijetu rada, odnosno unapređenja sustava generacijske solidarnosti, predlaže se jačanje drugog stupa povećanjem stope doprinosa, od 2020. godine na 5,5 posto i od 2022. na 6 posto uz širenje mogućnosti ulaganja obaveznih mirovinskih fondova.

Nasljednici mirovina

Uz podatak da je potrebno 40 milijardi kuna da bi se buduće umirovljenike dovelo na razinu sadašnjih, mirovinskom sustavu trenutačno nedostaje 17 milijardi kuna i taj će se iznos, ne dođe li do promjene, samo povećavati. Ravnateljica Središnjeg registra osiguranika REGOS-a Iskra Primorac na panelu o dobrim i lošim stranama najavljene reforme naglasila je kako treba demistificirati kombinaciju prvog i drugog stupa i kapitaliziranih sredstava na računu svakog korisnika, uz podatak o 16 tisuća ljudi koji su u trenutku umirovljenja vraćeni u prvi stup (tzv. dobrovoljnih članova drugog stupa) što je za posljedicu imalo i da je u proračun prebačeno oko 1,6 milijardi kuna. Navela je i da je nasljednicima onih koji su umrli prije nego što su stekli uvjete za mirovinu, njih osam tisuća, do sada isplaćeno oko 340 milijuna kuna.

– Sredstva korisnika koji nije uspio konzumirati svoju mirovinu i nije podnio zahtjev u 100-postotnom iznosu isplaćuju se nasljedniku. Mirovinska reforma nije probni balon, već rezultat sveobuhvatnih analiza struke. Htjeli smo upozoriti javnost da postoji zajednički problem s kojim ćemo se uskoro suočiti. Što se tiče 2. stupa, prema projekcijama, stopa je trebala biti daleko viša nego što jest, no gospodarski pokazatelji nisu bili povoljni da bi ta stopa rasla s 5 posto na više. Radit ćemo na jačanju drugog stupa, ovo je samo prijedlog izrađen u komunikaciji sa strukom i cilj su mu jednake mirovine za ljude jednaka stupnja obrazovanja i radnog staža – poručila je Primorac.

Zakon o dodatku od 27 posto na prvi stup nastao je kao posljedica izjednačavanja mirovina i na osnovi njega nastala je još veća razlika u mirovinama koju je trebalo kompenzirati – dodao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Josip Aladrović. – Destimuliramo odlazak u prijevremenu mirovinu, odnosno stimuliramo ljude da ostanu na tržištu rada. Ovu mirovinsku reformu treba gledati kao cjelinu jer, ako razgovaramo samo o pojedinim reformama, ne možemo vidjeti ukupnu sliku. Dok javnost ne shvati koji su izazovi pred nama, nećemo dobiti kvalitetan finalni rezultat. Važno je naglasiti da mirovinski sustav nije samostalan otok i kroz reformu pokazujemo da njegujemo kulturu rada – istaknuo je Aladrović.

– Na ovakav način predlaže se građanima da za veću mirovinu moraju ići u prvi stup, a ostatkom ćemo financirati sve drugo, pa i novih 10 tisuća braniteljskih mirovina – komentirao je nekadašnji ministar rada u Milanovićevoj Vladi Mirando Mrsić. Smatra da će građani financirati sami sebe, dok će država trošiti na ono što misli da mora.

– Trebalo bi mijenjati Zakon o mirovinskom osiguranju da razriješimo netransparentnosti i pitanja poput što s onima s dvije mirovine u kući kada jedan član premine, što je s mirovinama žena koje su bile na rodiljskom ili su njegovateljice članova obitelji? S najavama penalizacije svi živi koji imaju šanse otići u prijevremenu mirovinu to će i napraviti i imat ćemo 20 tisuća novih umirovljenika. Odlaze u mirovinu zato što gube radno mjesto i s 50 godina teže su zapošljiva skupina. Prijevremeni umirovljenici ispod granice siromaštva, to je rezultat koji ćemo dobiti – upozorio je Mrsić.

Što je temeljni cilj reforme?

– Doprinosi su de facto porezi, građani uplaćuju, fondovi to „vrte“ i vraćaju u proračun – no najveći postotak nas od toga neće imati koristi – smatra Danijel Nestić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.

– Ključna stvar, netko se može složiti da dvostupni sustav nije dobar, no ova reforma ne rješava važan problem, a to je prikladnost mirovina. Što je temeljni cilj reforme? Povećati dugoročno prikladnost mirovina jer se pad mirovina ovom reformom neće zaustaviti. Glavni su problem hrvatskog sustava, dakle, niske mirovine i ovom se reformom ništa bolje ne radi u odnosu na trenutačno stanje. Reformsko stanje uspoređuje se s anomalijom umjesto da se uspoređuju sadašnje mirovine s budućima. Problem je s mirovinama 1. stupa pa pozivam Vladu da odustane od ovoga, da svima omogući dodatak od 27 posto jer proračun ima dovoljno sredstava – napomenuo je Nestić.

S obzirom na rezultate koje postižu mirovinski fondovi, neće postojati potreba za dodatkom od 27 posto, naveo je predsjednik uprave Raiffeisen Društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Damir Grbavac. – Državni proračun je kao bojler, voda ide unutra i voda ide van. Dobili smo ono što nismo htjeli, a to je ono da se o cijeloj vašoj mirovini u budućnosti brine država – istaknuo je Grbavac.

Hrelja: Minimalna plaća ne može dati veliku mirovinu