Saborski Odbor za poljoprivredu

Petir traži smanjenje stope PDV-a za domaći med

Foto: Kolaž/Pixsell
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Brojni pčelari sunčano vrijeme koriste za prve proljetne preglede pčelinjih zajednica
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Brojni pčelari sunčano vrijeme koriste za prve proljetne preglede pčelinjih zajednica
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Brojni pčelari sunčano vrijeme koriste za prve proljetne preglede pčelinjih zajednica
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Brojni pčelari sunčano vrijeme koriste za prve proljetne preglede pčelinjih zajednica
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Nastavljena 6. sjednica Sabora
18.02.2021.
u 11:41
Dostupnost meda koji su proizveli hrvatski pčelari pitanje je koje je prisutno u javnom prostoru, a ponajprije zbog toga što potrošači nisu sigurni je li u staklenkama meda doista hrvatski med
Pogledaj originalni članak

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir uputila je ministru financija Zdravku Mariću inicijativu za smanjenje stope PDV-a za med proizveden u Hrvatskoj, kao i za ostale prehrambene proizvode, te zastupničko pitanje ministrici poljoprivrede Mariji Vučković o kontrolama podrijetla, kvalitete i zdravstvene ispravnosti meda dostupnog na hrvatskom tržištu a s ciljem sprječavanja prijevara.

- Hrvatska je, uz izuzeće klimatski nepovoljnih godina ili ekoloških katastrofa kao što je to bio pomor pčela u Međimurju, samodostatna u proizvodnji meda. Ipak, dostupnost meda koji su proizveli hrvatski pčelari pitanje je koje je sve više prisutno u javnom prostoru, a ponajprije zbog toga što potrošači nisu sigurni je li u staklenkama meda koje se prodaju na tržištu doista hrvatski med - navela je u svom današnjem priopćenju Marijana Petir podsjetivši kako je istraživanje Europske komisije pokazalo da je jedna trećina meda koji dolazi na tržište EU krivotvorena, a kvaliteta ne odgovara deklaracijama, pri čemu se navodi pogrešno geografsko podrijetlo, med se miješa s raznim vrstama šećera, a na nekima je bilo navedeno pogrešno biljno podrijetlo.

Dodatni problem je što za izmjene Direktive o medu na EU razini još uvijek nije postignuto suglasje, a kada bi se propisalo uvođenje obveznog označavanja zemlje podrijetla proizvodnje meda, pripomoglo bi se da se prijevarama s medom stane na kraj.

- Mi danas, osim ako med ne kupujemo kod poznatog proizvođača za kojega znamo gdje je pozicionirao svoje košnice, ne možemo biti sigurni što smo kupili.  Deklaracije na medu koji kupujemo u trgovinama nedostatne su i iz njih nije moguće iščitati radi li se o medu koji je proizveden u Hrvatskoj, drugoj državi članici EU ili nekoj trećoj državi. No, još je poraznija činjenica da se u neke mješavine dodaju razni supstituti meda o kojima prosječni potrošač nema saznanja, a kupuje ih u uvjerenju da kupuje pravi med. Ovakva postupanja, manipulacije i prijevare, treba zaustaviti i omogućiti potrošačima dostupnost svih informacija o podrijetlu i kvaliteti proizvoda. Otpor koji se pruža izmjeni Direktive o medu na europskoj razini ne znači da Hrvatska ne može pružiti potporu hrvatskim pčelarima i pojačati aktivnosti vezane uz kontrolu podrijetla, kvalitete i zdravstvene ispravnosti meda i ciljanim programima raditi na zaštiti pčela te jačati ulogu hrvatskih pčelara - istaknula je Petir.

Zbog svega navedenog Petir je ministrici poljoprivrede uputila zastupničko pitanje o kontrolama podrijetla, kvalitete i zdravstvene ispravnosti meda u Hrvatskoj, odnosno procedurama i postupcima koji se provode pri kontroli meda koji se stavlja na tržište u našoj zemlji, nadležnim laboratorijima koji obavljaju ove analize i procedurama i metodama laboratorijskih istraživanja koje se provode kako bi se utvrdilo i to da su med proizveli hrvatski pčelari

Petir je zatražila i informacije o planiranim aktivnostima na ustrojavanju referentnog laboratorija za kontrolu kvalitete meda u Hrvatskoj koji bi omogućio hrvatskim pčelarima, pri stavljanju meda na unutarnje tržište Unije i izvoz u treće države, smanjenje troškova i osiguranje brže dostupnosti rezultata analiza meda. Petir je zatražila i informaciju o aktivnostima i tijeku realizacije projekta "Hrvatska staklenka meda" kojom se nastoji poticati dobrovoljno označavanja meda proizvedenog u Hrvatskoj.

 - Prepoznavanju patvorina meda i stvaranju osnove za jasnije deklariranje i označavanje meda koji su proizveli hrvatski pčelari pripomoglo bi i postojanje Hrvatskog peludnog atlasa - naglasila je Petir jer bi se prema analizi peluda znalo je li med proizveden u Hrvatskoj ili u nekoj drugoj državi.

A s ciljem osiguranja opstanka pčelarske proizvodnje u Hrvatskoj, a posredno i očuvanja ruralnih područja i biološke raznolikosti, čelnica Odbora za poljoprivredu ministru financija predložila je razmatranje mogućnosti smanjenja stope poreza na dodanu vrijednost za med proizveden u Hrvatskoj. Pritom je navela kako PDV za med u Poljskoj iznosi 5 posto, u Sloveniji 9,5 posto, u Njemačkoj 7 posto, a u Italiji posto.

- Neke države članice i države u okruženju primjenjuju sniženu stopu PDV-a na sve prehrambene proizvode, a pojedine članice primjenjuju sniženu stopu samo na odabrane proizvode ili skupine proizvoda - pojasnila je Petir zatraživši od ministra financija informaciju o planiranom slijedećem krugu najavljenih poreznih rasterećenja koja bi uključila i smanjenje stope PDV-a na hranu.
U svom priopćenju Petir je i podsjetila na gospodarsku  i društvenu ulogu pčelarskog sektora, ali i na negativnu vanjsko-trgovinsku bilancu Unije u prometu medom. S ukupno 18,2 milijuna košnica i 612 000 pčelara, samodostatnost EU u proizvodnji meda iznosi 60%. Od navedenog, po broju košnica hrvatski pčelari zauzimaju 12 mjesto u Uniji, a po broju pčelara nalazimo se na tek na 19 mjestu.

- Sve ovo govori o potrebi jačanja i podupiranja pčelarske proizvodnje u Hrvatskoj. Priroda nam je dala mogućnost i priliku, na nama je da je pametno iskoristimo planirajući istovremenu proizvodnju, zaštitu okoliša, socijalnu i društvenu dimenziju i brigu o pčelama. Uloga pčela i njihov doprinos očuvanju ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti je podcijenjena i potrebno je raditi na njenom osnaživanju. Opasnost od smanjenja broja pčela predstavlja opasnost za nastavak poljoprivredne proizvodnje koju poznajemo i održanja biljnih vrsta koje nas okružuju, a posredno i na dostupnost hrane. Zato je osobama koje su svoj život posvetile brizi o pčelama i proizvodnji meda potrebno olakšati poslovanje kako bi nastavili raditi odgovoran i koristan posao ali i privukli nove pčelare - zaključila je Petir.

Pogledajte kako se pripremala spektakularna izložba "Hrvatska svijetu"!

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

AE
a e
12:06 18.02.2021.

Ovo da pokaže da i ona nešto radi.......

VI
vidum
11:44 18.02.2021.

Lako je za med. Treba smanjiti PDV na uloške i tampone i podići na žilete i aparate za brijanje.