Plaće su male, ali svoj posao vole

Učiteljske plaće nikad nisu bile velike, a kriza ih je još i smanjila. Ipak, taj se plemeniti poziv u nekim državama još uvijek cijeni.

Pa tako učitelji u Južnoj Koreji zarađuju 36 posto više od prosjeka svih svojih visokoobrazovanih zaposlenika, a u Španjolskoj 32 posto više od drugih vlasnika diplome. Treće mjesto dijele Finska i Njemačka, u kojima učitelji zarađuju tri posto manje od drugih akademski obrazovanih radnika.

Objavio je to njemački list Die Zeit, koji je od statističkog ureda Statista naručio izračun koliko učitelji zarađuju u usporedbi s drugim akademski obrazovanim građanima.

Bonusi uz plaću

Ta je analiza pokazala i da se, gleda li se samo mjesečna plaća, biti učitelj najmanje isplati u Slovačkoj. U toj zemlji učitelji zarađuju tek 43 posto prosječne plaće visokoobrazovanih, a u Češkoj 54 posto prosječne plaće visokoobrazovanih.

Međutim, u istraživanju se ističe i da učitelji u Češkoj i Slovačkoj primaju bonuse koji im povisuju plaću.

Manje od prosjeka visokoobrazovanih, oko 74 posto, zarađuju i hrvatski učitelji. U prosjeku oni sa 20-ak godina staža, prema podacima Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, zarađuju oko 6100 kuna, dok je prosječna plaća svih visokoobrazovanih u Hrvatskoj, prema Zavodu za statistiku, 8263 kune.

– Učitelji su najpotplaćeniji djelatnici s visokim obrazovanjem. Prijašnje analize pokazale su da su od 19 zanimanja za koja je potrebna visoka stručna sprema učitelji na posljednjem, 19. mjestu po visini plaće. A ne treba zanemariti da je u našem obrazovnom sustavu najviše visokoobrazovanih radnika. To je jedna sramota. Učitelji uče djecu, educiraju nove generacije, a najmanje su cijenjeni u društvu – kaže Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja.

Predsjednik Preporoda Željko Stipić naglašava da u Hrvatskoj obrazovanje nikad nije bilo prioritet pa su plaće rezultat toga.

– Prvo smo izdvajali za vojsku, pa za obnovu zemlje, pa smo se 2000. odlučili prometno povezati. Obrazovanje nikad nije došlo na red i to je žalosno – kaže Stipić.

Slovenci nezadovoljniji

No ono što je u cijeloj priči možda i najnevjerojatnije jest da hrvatski učitelji svoj posao i dalje vole te su i dalje zadovoljni njime unatoč niskim plaćama te što ih se svako malo lupi po džepu.

Pokazuje to i istraživanje Lane Jurčec, više asistentice s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, koja je za potrebe svog doktorskog rada anketirala gotovo 600 učitelja zagrebačkih osnovnih škola. Njezini su rezultati pokazali da je biti učitelj u Hrvatskoj još uvijek poziv, tek onda karijera, a na posljednjem mjestu posao koji se radi zbog plaće. Pitanje koliko ste zadovoljni poslom na ljestvici od 1 do 7 dobilo je ukupnu ocjenu 5,4 što je poprilično visoko, pogotovo kada se uzme u obzir činjenica da se istraživanje radilo na kraju školske godine kada su učitelji pod najvećim pritiskom.

– Provedeno je i istraživanje o radnim orijentacijama hrvatskih u usporedbi sa slovenskim učiteljima. I pokazalo se da su hrvatski više orijentirani na poziv od slovenskih. Razlog je vjerojatno u tome što je Slovenija prije ušla u EU od Hrvatske, imala i veće reforme, a zbog krize naglo su im rezali budžet za obrazovanje – kaže Jurčec. U Hrvatskoj se to nije dogodilo. Našim učiteljima rezalo se malo-pomalo pa ni nemaju sliku koliko im je i uzeto.