Prosječna isplaćena neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u svibnju iznosila je 1324 eura, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na prethodni mjesec porasla je neznatno, tek 0,07 posto. Doduše, od početka godine rast je viši nego što je bio u istom razdoblju lani (6,86 posto prema 3,56 posto). Rast plaća u prvih pet mjeseci možemo pripisati povišicama u državnim i javnim službama, za koje je izdvojeno 1,63 milijarde eura, što je dovelo do rasta plaća službenika i namještenika od 32 posto. Sada će, ispada, zbog njih određeni projekti biti zaustavljeni ili odgođeni jer će u suprotnom proračunski manjak biti viši od planiranoga.
Kako bilo, domaći radnici i dalje uživaju u rastu plaća. Brojke državnih statističara kažu da je prosječna plaća zaposlenih u tvrtkama u godinu dana rasla 16 posto. U tri godine čak 40,4 posto. Istodobno je kumulativni rast cijena iznosio 23,5 posto, kaže kalkulator inflacije DZS-a. Unatoč iznimno visokoj inflaciji, prema ovim brojkama, život bi radnicima ipak trebao biti bolji. No to jako ovisi o branši: onima u zrakoplovnoj industriji, zdravstvu, financijama, IT-ju, znanosti pa i javnoj upravi financijska je situacija bitno povoljnija od onih koji rade u tekstilnoj i drvnoj industriji ili određenim uslužnim djelatnostima.
Najgore je u tvrtkama koje se bave proizvodnjom odjeće, kakav je i Varteks, posljednji u nizu domaćih tekstilnih brendova koji odlazi u stečaj. Oni su u svibnju prosječno mjesečno zaradili tek 847 eura neto. Ništa bolja situacija nije ni u ostalim uslužnim djelatnostima, poslovima čišćenja, frizerskim i kozmetičkim salonima. Njihovi zaposlenici u svibnju su zaradili 854 eura. Najniže plaće prevladavaju u nekim administrativnim zanimanjima, ugostiteljstvu, građevini (gradnja zgrada) te pojedinim granama prerađivačke industrije, poput tekstilne i drvne. Svi su ti oni u svibnju zaradili manje od 1000 eura.
S druge strane, oni koji rade u zračnom prijevozu u prosjeku su zaradili 2135 eura, najviše u Hrvatskoj. Po visini plaća slijede zaposleni u zdravstvenom sektoru kojima je isplaćena neto plaća od 1909 eura, a u godinu dana rasla je čak 30 posto. Plaće veće od 1500 eura isplaćuju se uglavnom u energetskom sektoru, farmaceutskom, IKT-u i pojedinim granama prerađivačke industrije (proizvodnja električne opreme, motornih vozila i duhana). Plaće od 1887 eura neto isplaćene su i znanstvenicima, a nije loše ni onima u javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranja gdje su prosječne plaće iznosile 1677 eura.
VEZANI ČLANCI:
Rast plaća, bez sumnje, raduje svakog radnika, no ima i kontraefekt – podgrijava inflaciju. Ekonomisti HNB-a tako u svojim nedavnim makroekonomskim projekcijama kažu da bi se "snažno tržište rada te viši rast nominalnih plaća mogao jače i/ili dugotrajnije od očekivanog preliti na potrošačke cijene". Prema njihovim prognozama daljnjem snažnom ratu plaća ne bi se trebali nadati. Nominalni rast bruto plaće od 14,7 posto u 2023. tako bi već ove godine mogao skliznuti na 10,4 posto, dok bi realna bruto plaća trebala slabo porasti s lanjskih 6,4 na 6,5 posto. Već u 2025. ti bi se postoci, prema HNB-u, mogli prepoloviti.
FOTO Najslađe životinje na svijetu, za neke od njih nikad niste čuli