Plaće veće 50 kn, u restoranima PDV pada, ali cijene ne

Solidan gospodarski rast i dobro punjenje proračuna omogućili su da i iduća godina počne poreznim rasterećenjem, čija je težina procijenjena na 2,4 milijarde kuna, koliko primjerice iznose godišnji prihodi Hrvatskih autocesta ili nešto manje od prihoda državne Elektre.

Prema projekcijama Vlade, polovica te svote trebalo bi biti rasterećenje poduzetnika, uglavnom na PDV i dobit, dok će 700 milijuna kuna na osnovi olakšica u sustavu poreza na dohodak završiti na računima mladih ljudi. Povećanje neoporezivog dohotka s 3800 na 4000 kuna “proizvest” će rast plaća pedesetak kuna mjesečno! Mjesečna povišica pokrit će pet-šest kava, na koje se smanjenje PDV-a neće odnositi.

Važnije zadržavanje radnika

– Kafići će i dalje plaćati 25 posto PDV-a plus tri posto poreza na potrošnju, restoranima PDV na hranu pada na 13 posto, no i oni će svoje piće oporezivati s 25 posto. Budući da im hrana čini veći dio prometa, restorani će biti na dobitku, ali kafići će imati nepovoljne uvjete poslovanja – ističe riječki ugostitelj Vedran Jakominić.

Hoćemo li pizzu plaćati 36 umjesto 40 kuna, platu za dvije osobe 125 umjesto oko 140 kuna, a torte barem dvije kune manje?

– Hoće li hrana pojeftiniti, odlučit će svatko za sebe. Smanjenje cijene hrane u restoranima neće bitnije utjecati na standard korisnika, a može pomoći da se zaposle i zadrže ljudi koji su odrastali u svojoj sredini i s ponosom prodaju proizvod koji poznaju – kaže Jakominić te dodaje da će i uz 25 tisuća radnih dozvola za strance potraga za radnicima biti glavna preokupacija ugostitelja i hotelijera.

Manja stopa PDV-a za restorane smanjit će davanja državi iz te branše za oko 900 milijuna kuna. Važan učinak na poduzetnike imat će i dizanje limita za primjenu smanjene stope poreza na dobit s tri na 7,5 milijuna kuna ukupnih prihoda.

– Ta promjena obuhvatit će znatan broj poduzetnika, što je velika stvar za njih – kaže porezni stručnjak Vlado Brkanić. Veća stopa poreza na dobit od 18 posto primjenjivat će se na samo 7 posto najvećih poduzeća u zemlji čiji su godišnji prihodi veći od 7,5 milijuna kuna, odnosno milijun eura. Brkanić žali što ministar Marić nije ujednačio porezno opterećenje obrtnika i poduzetnika. Obrtnici će na svoju zaradu plaćati 24 i 36 posto poreza na dohodak, a mali poduzetnici 12 posto.

– Možda bi nakon svega obrtnicima trebalo sugerirati da otvore tvrtku jer će na tvrtku plaćati manje poreza – kaže Brkanić koji kao veliki minus Marićeva posljednjeg rasterećenja navodi i zadržavanje postojećih stopa poreza na dohodak od 24 i 36 posto.

– Predlagao sam da se porez na dohodak, odnosno plaće, oporezuje po stopama od 12 i 24 posto. Nisam pristalica predloženog rasterećenja za mlade jer se time neće spriječiti njihov odlazak, a može se napraviti nejednakost kod pojedinih zanimanja – ističe Brkanić. Ukidanje ili smanjenje poreza na dohodak na mlade koji imaju do 25, odnosno 30 godina toj će grupaciji donijeti 700 milijuna kuna veće godišnje prihode.

Pravedno, ali premalo

– Povećanje neoporezivog dohotka na 4000 kuna najpravedniji je dio porezne reforme jer se primjenjuje na sve. Trebalo ga je dići na 5000 kuna – kaže Brkanić.

Taj porezni stručnjak kritičan je i prema novoj odredbi Općeg poreznog zakona kojom se sankcionira “korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona”.

– Rekao bih da je to podvala koja može ubiti svakog isplatitelja koji koristi usluge paušalnog obrta jer se slobodnom prosudbom inspektora usluga vlasnika paušalnog obrta može ocijeniti kao prikriveni rad. Proizlazi da je država omogućila ljudima da otvore paušalne obrte, ali ne i da rade preko njih – kaže Brkanić. Utvrdi li država da angažman vlasnika paušalnih obrta ima sve odlike radnog odnosa, tvrtka koja ih je angažirala morat će platiti pune poreza i doprinose.