Plaće veće 710 kuna, je li kasno?

Otkad je naša Vlada preuzela dužnost, prosječna je plaća veća za 710 kuna, pohvalio se jučer premijer Andrej Plenković koji je s govorio o stanju na tržištu rada na osnovi činjenica da plaće rastu, smanjuje se nezaposlenost i broj zaposlenih u državi raste. Statistički podaci daju premijeru za pravo jer je u listopadu 2016. , kad je preuzeo Vladu od Tihomira Oreškovića, prosječna neto plaća bila 5642 kune te je u međuvremenu porasla na 6352 kune.

Povišica je dijelom posljedica poreznog rasterećenja u 2017., ali i povećanja bruto plaća izraženijeg u ovoj godini. Suočene s nestašicom radne snage, tvrtke su konačno počele značajnije povećavati plaće, no sudeći po 300 tisuća iseljenih od ulaska u EU, poslodavci su prekasno krenuli u utrku za radnicima. U Plenkovićevu razdoblju po rastu neto plaća prednjači prerađivačka industrija gdje su plaće u godinu i pol dana porasle oko 800 kuna, no zaposleni u industriji i dalje zarađuju manje od državnog prosjeka. Najmanji su pomaci bili u ugostiteljstvu gdje su primanja tek neznatno preskočila oko 4000 kuna neto i porasla su 354 kune.

Ugostitelje su po primanjima pretekli zaštitari i tekstilci, pa ne čudi da se restorani i kafići suočavaju s velikim odljevom radnika. U zaštitarskoj branši i tekstilnoj industriji nešto jače povećanje plaća u ovoj godini posljedica je zakonske intervencije u visinu minimalne plaće po kojoj se prekovremeni rad i rad vikendom mora isplatiti povrh minimalca. Sindikalac Krešimir Sever odmah je podsjetio premijera da pogleda na medijalnu plaću, koja je 5250 kuna, a pokazuje da više od polovice zaposlenih u zemlji mjesečno zarađuje manje od medijalne svote.

– Ljudi se iseljavaju jer su im plaće niske, a posao nesiguran, nije se dao impresionirati Sever premijerovim brojkama. Primanja u građevinskom sektoru su povišena za više od 700 kuna, kao i u trgovini. Bernard Jakelić, direktor u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, kaže da tvrtke pokušavaju zaustaviti ljude da ne odlaze u inozemstvo, no upozorava da su dostignute plaće maksimum koji mogu pružiti. – S ovakvom cijenom rada, tvrtke neće moći investirati pa ćemo zastati u tehnološkom razvoju – kaže Jakelić. Poslodavci apeliraju na Vladu da požuri s rasterećenjem cijene rada. Premijer kaže da je u prvom kvartalu ove godine bilo 71.000 više zaposlenih nego 2017., no analitičari Ekonomskog fakulteta iz Zagreba navode da je u lipnju iznenada zaustavljen rast zaposlenosti izvan sezone.

– Nakon desezoniranja, broj zaposlenih u lipnju manji je za 2,9 tisuća nego mjesec prije, što je najveći pad od svibnja recesijske 2014. – ističu u MacroHubu. Tvrtke traže da se ukinu godišnje kvote za strance i kopira slovenski model po kojemu se poslodavcu automatski daje zeleno svjetlo za stranog radnika ako ne može naći domaćeg.