Plaćene pripreme pomodarstvo ili način smanjenja stresa učenika

Dvije trećine maturanata koji planiraju sudjelovati u organiziranim pripremama za polaganje ispita državne mature – koje upravo u ovo vrijeme postaju popularne – otkrivaju i više nego jasno manjkavost obrazovnog sustava.

Istrani na pripreme u školu

Bile plaćene ili organizirane u školi, pripreme su maturantima, ako se njih pita – nužne. Daju im sigurnost i ublažavaju strah od ispita kojim se, između ostalog, upisuju na željene fakultete. Štoviše, Istra i Primorje regije su u kojima najviše maturanata planira ići na pripreme i to one organizirane u školama, dalmatinski učenici u većoj mjeri oslanjaju se na pripreme kod privatnih tvrtki, a taj trend slijede i njihovi vršnjaci iz Zagreba i okolice. Jedino u sjeverozapadnoj Hrvatskoj najveći broj učenika iskazuje da nema namjere ići na pripreme – za ispite državne mature pripremat će se samostalno. Rezultati su to prvog takvog provedenog istraživanja u kojem je sudjelovao 4501 maturant iz 59 srednjih škola Hrvatske, a koje je proveo Institut za društvena istraživanja. No jesu li baš svim učenicima nužne pripreme?

– Za dio učenika, naročito onima koji su uspješni u školi, pripreme nisu posebno potrebne da se na njima nešto nauči, već služe kao “anksiolitik” – sredstvo koje smanjuje strah, neizvjesnost i tjeskobu – kazao je Boris Jokić.

Upravo tome svjedoče i maturanti – u prilog im ne idu rezultati prethodnika, oni ih uplaše. A oni su poražavajući – samo lani je od 30.538 učenika koji su pristupili maturi, maturu palo 1041 (9,4%) gimnazijskih učenika te 6947 učenika strukovnih škola. Učenicima stres ne ublažava ni činjenica da se pravila na maturi često mijenjaju. Tako se ovogodišnji maturanti neće morati brinuti zbog eseja, ako i dobiju jedinicu, zbog nje neće, kao prethodne generacije, pasti iz obveznog predmeta, a već sljedeća generacija testna je generacija državne mature zbog promjena u Školi za život.

– Za određeni dio učenika pripreme služe kao mehanizam sistematiziranja znanja potrebnih na ispitu visokog rizika te motivacija da se za njih počne sustavno pripremati. Ipak važno je naglasiti da je riječ o kratkoročnom obrazovnom naporu s jasnim ciljem i one kao takve nemaju širu obrazovnu vrijednost – poručila je Zrinka Ristić Dedić. Kako je naglasila, o pripremama za maturu može se govoriti kao i o određenoj “modi” na koju posebno utječe ponašanje drugih.

– Kada maturanti vide da se u njihovu okruženju govori o nužnosti odlaska na pripreme, očekivana reakcija je da i oni podlegnu tom socijalnom pritisku. Taj je pritisak posebno snažan kada znaju da su im njihovi kolege konkurenti za mjesta na određenim fakultetima – kaže Ristić. No da pripreme otkrivaju i socijalnu nejednakost učenika, koja je ove godine posebno vidljiva zbog produžene nastavne godine čime se ograničila mogućnost organiziranja besplatnih priprema u školama – naglašava Boris Jokić.

Nemaju svi jednake prilike

– Ove godine će dostupnost besplatnih priprema u školi sigurno biti ugrožena potrebom nadoknade nastavnih dana dok prijašnja iskustva govore da će se privatne tvrtke koje organiziraju plaćene pripreme brzo prilagoditi situaciji. To će imati izravan i štetan utjecaj na pitanje jednakosti obrazovnih prilika u Hrvatskoj.

Posebno će biti ugroženi oni koji se u većoj mjeri oslanjaju na besplatne školske pripreme, a to su učenici koji dolaze iz obitelji nižeg socio-ekonomskog statusa i učenici strukovnih škola. Sustav obrazovanja trebao bi biti takav da je svim učenicima osigurana jednaka prilika pripremiti se za važne ispite u njihovim životima. Činjenica da neki imaju veće prilike i da se one svakim danom nečinjenjem politike povećavaju traži brz i izravan odgovor. Hrvatska ne smije postati zemlja u kojoj novac koji netko ima više od sposobnosti određuje životne šanse i izbore – poručuje Boris Jokić. Prosječna cijena priprema iznosi 2900 kuna za tri obvezna predmeta.

VIDEO Maturant Luka koji je repanjem postao hit

Video: Ivona Ćuk