Hrvatska je nedugo nakon ulaska u EU pomogla BiH da stekne uvjete za podnošenje kandidature za članstvo tako što je unutar Vijeća EU modificirala kriterije koji su pred BiH stavljani kao preduvjet za pomak.
Može li ta činjenica danas pomoći desetorici bivših pripadnika HVO-a uhićenih u Orašju, koji imaju i hrvatsko državljanstvo? U hrvatskoj Vladi, kako neslužbeno doznajemo, nadaju se da može pa zato i ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier naglašava da će Hrvatska “ustrajati u politici potpore europskom putu BiH”.
No ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak u izjavi za N1 otvoreno poručuje da europski put, po njegovu shvaćanju, podrazumijeva upravo ovakve istrage.
– Uvjeren sam da nitko od BiH neće tražiti da ne procesuira one koji su odgovorni za ratni zločin zbog europskog puta jer to jednostavno nije europski standard – rekao je Crnadak, ministar iz srpske kvote.
Premijer Andrej Plenković smatra da europski put BiH uključuje ne samo provođenje socioekonomskih reformi nego i da bi politički lideri u BiH trebali započeti razgovore o ustavnoj reformi u kojoj će se poštovati načelo federalizacije.
Ta dva pojma – socioekonomske reforme i federalizacija – možda zvuče nejasno, ali u njima se kriju dva svijeta, dva pristupa problemu uređenja BiH. Dugo je EU imao jedan pristup prema BiH, koji se temeljio na ciljanoj promjeni ustavnih odredbi (kako bi se implementirala presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci) kao prvom koraku na putu prema EU.
Kako se nitko unutar BiH nije mogao dogovoriti o ustavnim promjenama, BiH je stajala na mjestu. No onda je EU u studenom 2014. – zahvaljujući inicijativi koja je formalno bila njemačko-britanska, ali je započela prijedlozima Hrvatske – usvojio novi pristup prema BiH koji se temelji na socioekonomskim reformama.
Umjesto početnog velikog, od BiH su se na europskom putu počeli tražiti mali koraci.
Ipak, tada su hrvatski europarlamentarci (ne samo Plenković i Stier nego i Tonino Picula iz SDP-a i Jozo Radoš iz HNS-a) ugradili u rezolucije EP-a federalizam kao princip za ustavne promjene u BiH.
To je bilo posebno važno jer se time u rezoluciji EP-a ponavljalo nešto slično onome što je usvojeno u deklaraciji Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru, kojom su bh. Hrvati tražili ustavno preuređenje BiH iz dva entiteta u četiri nove federalne jedinice.
No to što je spomenuto u neobvezujućoj rezoluciji EP-a nikad nije pretočeno u zaključke Vijeća EU koji imaju najveću političku težinu u EU. Plenković i Stier, sada kad predstavljaju hrvatsku Vladu u Vijeću EU, imaju plan nastaviti ono što su započeli u EP-u i poticati rješenje koje donosi i stvarnu jednakopravnost Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda u BiH.
No sada će na tom planu, koji nikad nije izgledao lak, morati raditi u kriznim okolnostima. SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula jučer je izjavio da se nada da uhićenja HVO-ovaca imaju pravnu pozadinu, a ne politički pokušaj da se skrene pozornost s obveza koje BiH ima na reformskom putu prema EU. – Volio bih, zbog BiH, da uhićenja imaju isključivo pravnu pozadinu – kaže Picula.
>> Čović kaže da je u BiH "sve stalo", ni Plenković ne može pomoći