Premijer Andrej Plenković kazao je da očekuje početkom idućega tjedna dobre preporuke Europske komisije glede izlaska iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) te da je to potvrda izvrsnih gospodarskih trendova koje Hrvatska bilježi. "Unatoč odgodi preporuka Europske komisije s ovoga na idući tjedan, možemo očekivati već početkom idućega tjedna vrlo jasne, dobre preporuke EK glede, ja se nadam, odluke na razini vijeća sredinom lipnja o izlasku Hrvatske iz Procedure prekomjernog deficita (EDP), koja nas je pratila proteklih godina", izjavio je Plenković na početku sjednice Vlade.
Komisija je ovoga tjedna odgodila usvajanje proljetnog ekonomskog paketa, u okviru kojeg objavljuje ekonomske preporuke za svaku zemlju članicu. Najvjerojatnije će paket biti usvojen sljedeći tjedan, ali još nema definitivne potvrde, doznaje se od izvora Komisije. Očekuje se da će Europska komisija u tom paketu predložiti izlazak Hrvatske iz EDP-a, nakon što je u prošloj godini ostvaren rekordno nizak proračunski deficit i potvrđen trend smanjenja javnog duga.
"Porezna reforma daje svoje efekte"
Premijer je zahvalio ministru financija i ministrici gospodarstva te svim ostalim članovima Vlade i hrvatskom gospodarstvu na tome što su zajedno postigli rezultate u fiskalnoj konsolidaciji i odgovornoj proračunskoj politici. "Ovo što slijedi je potvrda izvrsnih gospodarskih trendova koji imamo", istaknuo je Plenković, dodavši da se oni očituju u kontinuiranom rastu BDP-a, značajnom rastu zaposlenosti, pri čemu je istaknuo da je trenutno 53.000 više zaposlenih nego prije dvije godine, a nezaposlenost se smanjila ispod 200.000 ljudi.
"Očekivanja su da će to u sezoni biti još i niže, raste nam industrijska proizvodnja i izvoz, potrošnja. Porezna reforma daje svoje efekte. Mislim da su svi ovi i pokazatelji jasan indikator dobroga smjera kojim ide Hrvatska i aktivnosti koje poduzima Vlada", ocijenio je Plenković. Postupak prekomjernog deficita (EDP) korektivni je mehanizam EU-a, osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod tri, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.
Hrvatska je u Postupku prekomjernog deficita od siječnja 2014. godine, kada je Vijeće EU-a dalo rok da se proračunski deficit do kraja 2016. svede na 2,7 posto. Hrvatska je prošle godine znatno premašila taj cilj i oštro smanjila proračunski deficit na 0,8 posto BDP-a sa 3,4 posto iz 2015. godine. Uz to, hrvatski javni dug pao je lani po prvi put nakon osam godina, i to za 2,5 postotnih bodova, na 84,2 posto BDP-a. Hrvatski javni dug još će dugo biti iznad 60 posto BDP-a, ali Komisija ne gleda samo nominalne brojke, nego želi vidjeti trend smanjenja duga, što Hrvatska već sada pokazuje.
Financiranje energetske obnove
Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku kojom se provedba programa financiranje energetske obnove zgrada javnog sektora produžava do kraja 2018. godine, za što će se iz proračuna osigurati 160 milijuna kuna.
Riječ je o programu započetom 2014. godine, a današnjoj se odlukom produžava rok za financiranje projekata koji su u tijeku ili su u fazi ugovaranja, odnosno za koje će se ugovori sklopiti nakon završetka postupaka javne nabave započetima do 31. prosinca 2015. godine.
Za tu će se svrhu iz državnog proračuna i financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurati 160 milijuna kuna. Ministar Lovro Kuščević pojasnio je da se radi o ukupno 11 projekata, među kojima je nekoliko bolnica, zatvor, stadion Poljud i sl., koji ukupno obuhvaćaju više od 60 zgrada, a čijim se završetkom ostvaruju značajne uštede u potrošnji energije i izbjegava mogućnost skupih tužbi protiv države.
Novi zakon zabranjuje usmrćivanje napuštenih životinja
U saborsku proceduru Vlada je uputila prijedlog novog zakona o životinjama, a najveća je novost koju donosi, nakon što je u siječnju ove godine zabranjen uzgoj životinja radi krzna, ta što će se zabraniti usmrćivanje napuštenih životinja.
Predlaže se i obveza osnivanja tzv. „no kill“ skloništa, odnosno azila u kojima se napuštene životinje ne bi usmrćivale ukoliko ih se ne udomi nakon 60 dana, kao što je to sada slučaj u nekim skloništima. Ta se obveza odnosi na sve županije. Inspekcijski nadzor zakona provodit će veterinarski odnosno poljoprivredni inspektori Ministarstva poljoprivrede te komunalni redari. Uloga komunalnih redara osnažena je na način da provode kontrolu označavanja pasa (očitavanje mikročipa), u svrhu smanjenja populacije napuštenih pasa.
Za provedbu zakona jedinica lokalnih samouprava moraju u svojim proračunima osigurati sredstva za pružanje pomoći ozlijeđenim životinjama i rad skloništa za životinje (hrana, cijepljenje, liječenje) na godišnjoj razini po skloništu u visini 549.000 kuna, odnosno ukupno 11,53 milijuna kuna za 21 sklonište.
Naknade članovima izbornih povjerenstava
Vlada je donijela i odluku o visini naknade predsjednicima, potpredsjednicima i članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora za provedbu lokalnih izbora.
Ta će naknada za članove izbornih povjerenstava u gradovima s više od 101 biračkog mjesta iznositi po 6 tisuća kuna, u onima s 51 do 100 biračkih mjesta 4 tisuće kuna, s 26 do 50 biračkih mjesta 3 tisuće kuna, a onima s manje od 25 biračkih mjesta 2 tisuće kuna neto po osobi. Za održavanje drugog ili trećeg kruga naknada će iznositi 60 posto ukupnog iznosa za prvi krug.
Predsjednici i potpredsjednici biračkih odbora će, pak, dobiti po 350 kuna neto, a članovi po 300 kuna neto naknade za rad posebno za sva tri kruga izbora.
Vlada i o potporama u 2014. i 2015.
Usvojena su i godišnja izvješća o državnim potporama dodijeljenima 2014. i 2015 godine, koja pokazuju da je u Hrvatskoj 2014. dodijeljeno ukupno 8,6 milijardi kuna potpora, odnosno 2,61 posto BDP-a. Od toga, 63 posto išlo je za sektor industrije i usluga, a 36,9 posto odnosi se na poljoprivredu i ribarstvo.
Pojedinačno je najviše, 3,9 milijardi kuna, dodijeljeno sektoru prometa, za usluge javnog radiotelevizijskog emitiranja dodijeljeno je 1,2 milijarde kuna, a za brodogradnju 367,6 milijuna kuna. Godinu kasnije, potpore rastu na ukupno gotovo 9,9 milijardi kuna, odnosno 2,96 posto BDP-a, a mijenja se i struktura. Naime, 2015. potpore sektoru industrije i usluga činile su 50,7 posto ukupnih potpora, dok su one za poljoprivredu i ribarstvo narasle za 49,3 posto. Za usluge javnog RTV emitiranja te je godine dodijeljeno 1,2 milijarde kuna, potpore sektoru prometa bile su znatno niže nego godinu ranije i iznosile su tek nešto više od milijardu kuna, dok su potpore brodogradnji porasle na 503,2 milijuna kuna.
Splitsko-makarskoj nadbiskupiji Vlada je darovala tri nekretnine u Splitu za otvaranje Riznice sakralne umjetnosti. Riječ je o jednoj kući i dvije zgrade procijenjene tržišne vrijednosti 13,13 milijuna kuna. Tim se darovanjem, stoji u odluci Vlade, ispunjava obveza države iz ugovora o zamjeni nekretnina između države i Srednje tehničke prometne škole u Splitu. Vlada je općini Sali na Dugom otoku dala suglasnost za osmogodišnje zaduženje od 3 milijuna kuna kod Erste&Steiermaerkische banke za financiranje rekonstrukcije i sanacije puta „Preko porta“.
čim su pozitivni ekonomski trendovi i gospodarski oporavak u zemlji prisutni odmah treba smijeniti i marića i plenkovića i sve i neka SDP i Most preuzmu jer čim se nešto pozitivno događa odmah to treba uništiti.