u hrvatskom saboru

Plenković se upisao u knjigu žalosti u povodu smrti Miroslava Tuđmana

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: U knjigu žalost za Miroslava Tuđmana upisao se i Andrej Plenković
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: U knjigu žalost za Miroslava Tuđmana upisao se i Andrej Plenković
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: U knjigu žalost za Miroslava Tuđmana upisao se i Andrej Plenković
01.02.2021.
u 13:44
Za Tuđmana je Plenković istaknuo da je u proteklih tridesetak godina slobodne, moderne i demokratske Hrvatske bio jedan od političara koji su pridonijeli demokratizaciji zemlje i procesu izgradnje hrvatskih institucija
Pogledaj originalni članak

Premijer Andrej Plenković upisao se u knjigu žalosti otvorenu u Hrvatskom saboru u povodu smrti HDZ-ova zastupnika Miroslava Tuđmana te prigodnim riječima istaknuo njegov doprinos u demokratizaciji zemlje i izgradnji hrvatskih institucija.

Sin prvog hrvatskog predsjednika, najstariji saborski zastupnik Miroslav Tuđman, bio je politički angažiran znanstvenik, čovjek koji je vrlo studiozno pristupao svom radu u Saboru. Uživao je poštovanje brojnih aktera, neovisno o političkoj pripadnosti, izjavio je Plenković. Za Tuđmana je istaknuo da je u proteklih tridesetak godina slobodne, moderne i demokratske Hrvatske bio jedan od političara koji su pridonijeli demokratizaciji zemlje i procesu izgradnje hrvatskih institucija, kao jedan od utemeljitelja hrvatskog sigurnosno-obavještajnog sustava.

Izrazivši sućut obitelji u ime Vlade, HDZ-a i svoje osobno, Plenković je poručio da će se Miroslava Tuđmana s ponosom sjećati svi koji su pratili njegov rad i cijenili njegov doprinos slobodnoj Hrvatskoj.

Miroslav Tuđman, koji je preminuo u nedjelju u 75. godini života, bio je istaknuti znanstvenik, sveučilišni profesor, publicist i jedan od utemeljitelja hrvatskog obavještajnog sustava. Bio je stručnjak za informacijske znanosti, a diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1970., gdje je doktorirao 1985.

Od 1972. radio je u Referalnom centru u Zagrebu, od 1977. u Zavodu za kulturu Hrvatske, a od 1988. na Filozofskom fakultetu, gdje je bio redoviti profesor te osnivač i prvi voditelj Zavoda za informacijske studije (1989.–90.).

Informacijske znanosti i državna sigurnost

Bavio se teorijom i epistemologijom informacijske znanosti te problemima državne sigurnosti. Autor je oko 200 znanstvenih i stručnih članaka, desetak knjiga, organizator mnogih stručnih skupova i voditelj niza istraživačkih projekata.

Važnija djela su mu: Struktura kulturne informacije, Paradigma informacijske znanosti, Teorija informacijske znanosti, Obavijest i znanje, Uvod u informacijsku znanost, Priča o Paddyju Ashdownu i Tuđmanovoj salveti, Krivi za zločin samoodređenja?, Prikazalište znanja, Istina o Bosni i Hercegovini, Vrijeme krivokletnika, Informacijsko ratište i informacijska znanost, Programiranje istine, Programirane hereze i hrvatski otpori, Bosna i Hercegovina u raljama zapadne demokracije, Oslobađajuće presude haškoga Suda Tuđmanovoj Hrvatskoj, Tuđmanov arhiv  i Druga strana Rubikona (2017.).

Bio je glavni urednik časopisa Pitanja i National Security and the Future. Kao diplomirani filozof i sociolog i doktor informacijskih znanosti predavao je na brojnim institucijama, od Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Mostaru, preko Ratne škole do Diplomatske i Obavještajne akademije. Tijekom i nakon Domovinskog rata obnašao je dužnosti ravnatelja Hrvatske izvještajne službe, člana Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti predsjednika Republike i zamjenika predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost.

Tuđman je bio prvi voditelj Centra za strategijske studije (1992.–93.) te osnivač Obavještajne akademije 1998. godine.

Saborski je doajen, u Hrvatski sabor prvi je put izabran 2011. godine, a njegov zastupnički rad karakterizirali su odmjerenost, argumentiranost, stručnost, poštivanje drugih. U aktualnom sazivu Sabora bio je voditelj saborskog Izaslanstva u Parlamentranoj skupštini NATO-a te član odbora za obranu, za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, za ratne veterane te za međuparlamentarnu suradnju.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 8

BR
BradGarlicSr
13:54 01.02.2021.

Trebao se upisati u knjigu žalosti u povodu smrti pravične, civilizirane i bogate RH.

SA
sargu123
14:20 01.02.2021.

Kaj je to vijest? Pa znali smo da će se upisati jer i kamere će tamo biti.

DU
Deleted user
14:08 01.02.2021.

Otac domovine: Kaj bi ti štel biti? Morti ravnatelj medvednice ili kakovi nadzori odbor, ili ti direktor, ne treba škole samo pariija! Hvala ti Tuđmane na tome! Svijet je danas barem malo ljepše mjesto! Smrt lopovima!