Plenković u dramatičnoj noći najduljeg summita EU: 'Ili smo državnici ili prolaznici'

Hoćemo li biti državnici ili političari u prolazu na Europskom vijeću, to je izbor koji je pred nama, izjavio je premijer Andrej Plenković iza zatvorenih vrata na summitu lidera EU u nedjelju navečer, doznajemo od upućenog izvora koji je brifiran o sadržaju povjerljivog razgovora među premijerima i predsjednicima 27 država članica.

Summit je, nakon prekida jutros u 6, nastavljen večeras malo prije 21 sat, a Plenković je u pauzi zasjedanja doletio do Zagreba zbog obveza koje ima kao mandatar nove Vlade. Neslužbeno doznajemo da mu je plan bio da, ako se summit nastavi prije nego što se on vrati u Bruxelles, privremeno prenese ovlasti zastupanja Hrvatske na predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela. To je u skladu s pravilom koje postoji u EV-u, a kaže da u slučaju izbivanja jedan član EV-a mora prenijeti ovlasti zastupanja na nekog drugog. To je ostao samo plan, nije se dogodilo jer nije bilo potrebe: summit je, umjesto u 16 sati, kako je bilo planirano, nastavljen oko 21 sat, kad se Plenković već vratio iz Zagreba.

Smanjivanje iznosa

Citiran prema izvoru koji nam je ekskluzivno prepričao intervenciju hrvatskog premijera u nedjelju navečer za okruglim stolom Europskog vijeća, Plenković je upozorio na posljedice koje bi imao neuspjeh i izostanak dogovora na summitu.

– Izostanak dogovora značio bi, prvo, razvodnjavanje robusnog odgovora koji je predložila Europska komisija, a podržale 22 države članice. Drugo, značio bi demonstriranje razjedinjenosti država na Europskom vijeću. Treće, značio bi emancipiranje duboko ukorijenjenog nepovjerenja među liderima. I četvrto, značilo bi pokazivanje političke slabosti prema građanima, poduzećima, medijima, drugim državama, financijskim tržištima… Jer, umjesto da generiramo entuzijazam, optimizam i rješenje, mi prtljamo tri-četiri dana – rekao je hrvatski premijer, citiran prema upućenom izvoru. Pod ovim trećim, Plenković je mislio na nepovjerenje koje bi se stvorilo ako bi se inzistiralo na vezivanju pitanja vladavine prava i upravljanja procesom nacionalnih reformi s EU razine, što su dva različita kamena spoticanja koje personificiraju mađarski premijer Orbán i nizozemski premijer Rutte. Njih su dvojica, kako smo javljali proteklih dana, izmjenjivali i neke vrlo oštre riječi. I talijanski premijer Giuseppe Conte navodno je iza zatvorenih vrata rekao Rutteu da će možda biti heroj na nekoliko dana u svojoj Nizozemskoj, ali da će ga cijela Europa smatrati odgovornim za neuspjeh u smišljanju odgovora na najveću krizu s kojom se EU suočio.

U trenucima dok su se Nizozemci na summitu zalagali za štedljivije iznose u fondu za oporavak i za strožu kontrolu nad reformama u drugim državama članicama, slovenski premijer Janez Janša na Twitteru je promovirao sadržaj koji upućuje na to da Nizozemska ne samo da ima iznimno velike koristi od jedinstvenog tržišta EU, nego pritom i aktivno sudjeluje u oduzimanju poreznih prihoda svim ostalim državama članicama jer se prema multinacionalnim kompanijama ponaša kao porezna oaza unutar EU. Janša je promovirao sadržaj na Twitteru koji računa da zbog Nizozemske Francuska godišnje gubi 2,7 milijardi eura prihoda, Njemačka i Italija po 1,5 milijardu, Španjolska 1 milijardu eura… A godišnja uplata Nizozemske u proračun EU u 2018. bila je 2,37 milijardi eura.

– Bilo je teških trenutaka tijekom rasprave, i bit će ih još, ali postižemo napredak i postoji duh kretanja prema kompromisu – rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na ulasku na nastavak summita danas poslijepodne. Skupina štedljivih zemalja, u kojoj su Nizozemska, Austrija, Švedska, Danska i Finska, ostala je ustrajna u zahtjevima da se smanji udio bespovratnih sredstava (grantova) u fondu za oporavak EU od koronakrize.

Prvotni prijedlog Komisije bio je 500 milijardi eura grantova i 250 milijardi eura povoljnih zajmova, a iza iznosa od 500 milijardi stale su i Njemačka i Francuska, koje taj iznos snažno brane tijekom summita. Ali ni njemačko-francuski motor očito više nije snažan kao što je nekad bio jer je Charles Michel morao smanjivati taj iznos u kompromisnim prijedlozima:  smanjio ga je s 500 na 390 milijardi eura (povećavši zajmove na 360 milijardi eura). 

Emotivni početak

Večeras, kad je summit nastavljen, izgleda kao da se s time u načelu slažu svi, pa i zemlje poput Italije, Španjolske i Francuske, koje su ranije smatrale da rezanje tog iznosa ispod 400 milijardi šalje nedovoljno ambicioznu poruku o oporavku EU. Kad je Michel oko 19 sati iznio novi prijedlog tzv. pregovaračke kutije, izgledalo je kao se ide prema dogovoru. Za Hrvatsku je i ta najnovija verzija dobra u smislu da je ukupna alokacija iz svih mogućih fondova veća od 20 milijardi eura, premda se promjena omjera između grantova i zajmova preslikava i na hrvatsku alokaciju. No, to bi i dalje bili najpovoljniji zajmovi kojima je Hrvatska ikad imala pristup, jer EU ima najpovoljniji mogući kreditni rejting (AAA), kojim bi se okoristila i Hrvatska. 

Michel je u nedjelju otvorio radnu večeru prilično emotivnim riječima:

- Pažljivo sam saslušao svakog od vas. Rečeno mi je da je previše grantova, pa sam smanjio taj iznos prvi, potom i drugi put. Smanjio sam i iznos Višegodišnjeg financijskog okvira. Rečeno mi je da moraju postojati strogi uvjeti upravljanja (reformama, op.a.) i tu sam također izašao ususret - nabrajao je predsjednik Europskog vijeća sve ustupke prema kompromisu i na kraju zaključio: - Pitanje je sada je li 27 lidera, koji su odgovorni za narode Europe, sposobno graditi europsko jedinstvo i povjerenje. Ili ćemo, kroz suze, pokazati lice slabe Europe, koju podriva nepovjerenje – zapitao se Michel.

S tim pitanjem summit ulazi i u peti dan trajanja.