Pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) i planu za oporavak politički su najvažniji za idućih sedam godina razvoja EU i bit će potrebna visoka razina političke zrelosti da bi se došlo do dogovora, izjavio je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković.
"Spremni smo krenuti u pregovore za koje vjerujemo da su politički najbitniji za idućih sedam godina razvoja i funkcioniranja EU. Založit ćemo se za hrvatske interese, za mogućnost financiranja našeg nacionalnog programa oporavka, projekata koji će nam omogućiti ravnomjeran regionalni razvoj, razvoj hrvatske poljoprivrede i investicija u digitalno i zelenu ekonomiju te sve ono što je vezano za budućnost i za praćenje koraka s četvrtom industrijskom revolucijom", rekao je Plenković po dolasku na prvi fizički sastanak na vrhu nakon pet mjeseci stanke zbog pandemije koronavirusa.
Ovo je i prvi samit bez fizičke nazočnosti novinara. U zgradi Europskog vijeća samo je nekoliko kamermana i fotoreportera, a čelnici daju uobičajene izjave pred sam početak samita u kamere koje je moguće pratiti uživo.
Plenković je dodao kako se nada će svi čelnici zemalja članica "pokazati visok stupanj političke zrelosti kako bismo poslali ključnu poruku svim našim građanima, svim članicama EU, a s našeg aspekta osobito građanima Republike Hrvatske".
Plenković je također rekao da je Hrvatska u proteklom razdoblju završila svoje predsjedanje Vijećem EU, na "najneobičniji način, spriječena višom silom da održi niz sastanaka, ovdje u Bruxellesu, Strasbourgu, Luxembourgu, a najviše u Hrvatskoj".
Podloga za raspravu na summitu jest prijedlog predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela. On je u tom dokumentu, tzv. pregovaračkoj kutiji, predložio Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. do 2027. godine u iznosu od 1074 milijardi eura, 26 milijardi eura manje od prijedloga Komisije, ali je zadržao prijedlog plana za oporavak u iznosu i obliku u kojem ga je predložila Komisija. Plan za oporavak nazvan "EU sljedeće generacije" (NGEU) predložen je u iznosu od 750 milijardi eura – 500 milijardi koje bi se dodjeljivale kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.
Sastanak čelnika zemalja članica održava se u najvećoj prostoriji u zgradi Europskog vijeća, koja u normalnim okolnostima može primiti 330 ljudi. Predviđene su stroge mjere kako bi se na najmanju moguću mjere svela mogućnost zaraze. Svi sudionici ulaze s maskama, nema protokolarnih rukovanja. Broj članova nacionalnih izaslanstava ograničen je na šest, dok je uobičajeni prosjek 19 članova.
Ove koje si nabrojao, naravno da ne utječu na vladu da radi svoj posao u interesu Hrvatske i njezinih građana. No, da li bi bila stručnija vlada s Bernardićem, Mrak Tarataš, Krešom Beljakom, Marasom, Stazićem i ostalima? Ne mora vlada biti savršena (mislim da niti jedna nije savršena), ali u datom vremenu i okolnostima, današnja vlada nema alternativu. Niti jedna vlada ne bi mogla zaobići korona-krizu i niti jedna vlada ne bi mogla izbjeći posljedice te krize, ali u takvim okolnostima većina građana ima veće povjerenje u sadašnju vladu tj. vladu koju vodi g. Plenković. Pa koga vidiš boljega na mjestu Plekovića. Evo ja ga niti teleskopom ne mogu pronaći u ovome trenutku.