Plovilo Bios dva otvorit će novu etapu za našu znanost

SPLIT – U Brodogradilištu specijalnih objekata porinut je istraživački brod koji je dobio ime Bios dva, a kumovao mu je Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i sporta.

Bios dva namijenjen je znanstvenim, oceanografskim i ribarskim istraživanjima mora (akvatorij Jadrana i Jonskog mora, a po potrebi i drugih dijelova Sredozemlja). Njegovu gradnju ugovorili su Institut za oceanografiju i ribarstvo i Brodogradilište specijalnih objekata uz supotpis Ministarstva znanosti.

Brod, dugačak 36,60 metara, vrijedan je 22 milijuna kuna, od čega je Ministarstvo znanosti osiguralo 12 milijuna kuna.

– Otvaramo novo poglavlje u hrvatskoj znanosti, nakon punih 56 godina Institut je dobio novi istraživački brod – istaknula je za porinuća Ivona Marasović, ravnateljica Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Direktor BSO-a Damir Arapović naglasio je pak da je riječ o potpuno hrvatskom proizvodu.

Bios bio jedini
– Gdje god dođemo, svjedočimo da Hrvatska počiva na znanju. Ovaj brod čekali su naši znanstvenici istraživači, koji su dosad, zato što nismo posjedovali odgovarajuće plovilo, sudjelovali kao gosti na inozemnima. Hrvatska će ubuduće ravnopravno sudjelovati u istraživanjima, radit ćemo ono što dosad nismo mogli, ovaj brod omogućava istraživanja do dubine od tisuću metara – kazao je ministar Primorac te dodao da na Biosu dva istovremeno može istraživati 17 znanstvenika.

Valja podsjetiti da je prije II. svjetskog rata, pa čak i u poratnom razdoblju, Hrvatska, kao zemlja Sredozemlja, imala znatnog udjela u istraživanju mora. Tridesetih godina prošlog stoljeća sagrađen je i opremljen Institut za oceanografiju i ribarstvo, koji je tada imao jedan brod za ribarstvena istraživanja, a 1952. nabavljen je Bios, koji je do danas ostao najveći i jedini brod opremljen za oceanografsko-ribarstvena istraživanja mora. Od početka osamdesetih godina sve se manje novca ulagalo u istraživanje mora u nas, dok su sredozemne zemlje investirale sve više.

Tako je Hrvatska izgubila jedno od vodećih mjesta, koje je u prvoj polovici 20. stoljeća imala u istraživanju Jadrana. S postojećim istraživačkim brodovima nije mogla sudjelovati u skupim i sve zahtjevnijim projektima, a naši znanstvenici, zahvaljujući međunarodnoj suradnji, nastojali su sudjelovati u istraživačkim krstarenjima u Jadranu i Sredozemlju kao članovi međunarodnih ekspedicija.

Južni Jadran i Otrant
Danas Jadranom, koji je iznimno zanimljiv, krstari veći broj modernih istraživačkih plovila. Posebno im je atraktivan duboki južni Jadran i Otrant, još uvijek nedovoljno poznati prostor značajan za funkcioniranje čitavog jadranskog, ali i sredozemnog ekosustava (izmjena vodenih masa između srednjeg i južnog Jadrana te južnog Jadrana i Jonskog mora).

S novim brodom, koji ima vrhunsku opremu, Hrvatska će se ravnopravno uključiti u sve velike međunarodne projekte koji se provode na području Jadrana i Sredozemlja.