Kad bi se primjenjivali lanjski kriteriji o hektolitru, vlazi i količini primjesa, više od 95% ovogodišnje pšenice bilo bi ekstrakvalitete.
No po novom Kodeksu za otkup žitarica, kojega je primjena zasad dobrovoljna, a kao i ostatak EU priznaje samo gluten i proteine, više od 80% nje treće je klase, čak i u kategoriji stočne hrane, zbog čega su jučer iz Hrvatske poljoprivredne komore zatražili hitan sastanak povjerenstva za pšenicu u resornom ministarstvu.
Čelnik HPK Mato Brlošić traži odgodu kodeksa dok ratari ne budu znali koje se sorte isplate. No, i da vrijede lanjska pravila, teško će dobiti traženih 1,30 kn za kilogram s obzirom na prosječnu cijenu otkupa od oko 1,15 kuna kao i lani, s kodeksom ili bez njega. Odgodom kodeksa, za koji je glasao i HPK, ništa se ne dobiva.
Pekarska industrija danas ima vrhunske proizvode i tehnologiju i proizvodnja pšenice, ne želimo li uvoziti brašno, to mora pratiti, poručila je direktorica Žitozajednice Nada Barišić.
>>I na trećinu manje površina pšenice će biti dovoljno
>>Za 10 dana intenzivnog posla na njivi 9500 kuna po hektaru
Jadni mi. Svijet tisućama godina živi u zabludi jedući proizvode od pšenice loše kakvoće, koja ima manje od 14% bjelančevina i previše glutena. Čudim se kako je uopće opstao i ovoliko se namnožio. Tako je isto i sa šumskim plodovima, gljive do prije par godina nisu znale da su da su ugrožene i da im prijeti istrebljenje. Neka naši znanstvenici selekcioniraju pšenice sa više od 14% bjelančevina, poljoprivrednici će ih sigurno proizvesti. Samo me zanima kada ta naša "stočna pšenica" dođe do izvozne luke kako se deklarira i po kojoj se cijeni prodaje.