Po prvi puta izlažu dokumente sa suđenja G. Galileiju, templarima...

Izložba "Lux in Arcana – Otkriva se tajni vatikanski arhiv”, koja je danas otvorena u Kapitolskim muzejima (Musei Capitolini) u Rimu, svjetski je medijski događaj. Za današnju konferenciju za novinare i prvi pregled izložaka akreditiralo se gotovo 300 novinara iz 26 zemalja (među kojima i Večernjakov dopisnik).

To je prvi i najvjerojatnije jedini put da stotinjak originalnih dokumenata pohranjenih u tajnom vatikanskom arhivu izlazi izvan vatikanskih zidina. Izložba, koja će trajati do rujna ove godine, organizirana je u povodu 400. obljetnice osnutka tajnog vatikanskog arhiva koji je utemeljio papa Pavao V. u apostolskoj palači.

U prostorijama rimskog muzeja na brežuljku Capitolu, gdje se nalazi i gradska vijećnica, izloženi su originalni dokumenti o nekim konklavama, o hereticima, o templarima, o križarskim ratovima, a ima i dokumenata iz Drugoga svjetskog rata. Neki su zapisi pisani u šiframa, drugi na pergamentu, a datiraju od osmog stoljeća do danas. Oni se inače nalaze u Vatikanu na policama dugim 85 km u nedavno obnovljenim prostorima tajnog vatikanskog arhiva. Izložena je i bula pape Inocenta IV. kojom je 1245. svrgnuo cara Frederika II. von Hohenstaufena, zatim peticija engleskih lordova Klementu XII. iz 1530. godine kojom traže da on poništi brak Henrika VIII. s Katarinom Aragonskom.

Tu je i dekret "Dictatus Papae” iz 11. stoljeća kojim je Grgur VII. proglasio premoć papa nad svjetovnom vlašću i dao si pravo smjenjivanja kraljeva. Ima zapisa sa suđenja astronomu Galileu Galileiju, tu su i pisma na kineskoj svili iz 1650., kao i pismo na kori indijanskog poglavice Chippewa papi Leonu XII. iz 1887. godine.

Posebno je zanimanje vezano za templare i dva dokumenta iz razdoblja s početka 14. stoljeća. Prvi je tzv. pergament iz dvorca Chinon u Francuskoj kojim se čelnike templara odriješilo, a je vezan za proces protiv reda templara. Njihovi čelnici odriješeni su u kolovozu 1308. godine. Templari su već bili podvrgnuti procesima francuskih inkvizitora i pod mučenjima su priznali svoje grijehe. Papa Klement V. polovicom kolovoza 1308. uputio je tri kardinala, koja su trebala ispitati petoricu čelnika templara (Hugues de Perraud, Raymbaud de Caron, Geoffroy de Charny, Geoffroy de Gonneville i Jacques de Molay), u dvorac Chinon gdje ih je kralj Filip IV. Lijepi držao zatočenima. Nakon mučenja priznali su grijehe i dobili odrješenje.

Klement V. nastojao je izvući templare iz građanskih procesa i poništiti one koje su protiv njih izrekli francuski inkvizitori. Proces protiv templara formalno je počeo 22. studenoga 1309. Nakon što su na lomači spaljena 54 templara, ostali su odustali od svega pa je između studenoga 1310. i lipnja 1311. godine više od trećine od ukupno 600 templara dobrovoljno došlo na sudove i priznalo grijehe. To 231 dobrovoljno priznanje grijeha nalazi se na 60 metara dugom pergamentu u smotuljku koji je sada prvi put izložen javnosti.

Zanimljiva je u bula "Inter Cetera" pape Aleksandra VI. iz 1493. godine o otkrivenom Novom svijetu, Americi. Poslije 69 dana plovidbe Kristofor Kolumbo 12. listopada 1492. usidrio je svoju karavelu Santa Mariju pokraj otoka Guanahane (sada otok države San Salvador). Bio je to i konac srednjeg vijeka, početak nečeg novoga, prije svega suočavanja Europe s novim ljudima, drugim civilizacijama.

Poslije Kolumbova povratka u Europu, u ožujku 1493., papa Aleksandar VI. (Španjolac Rodrigo de Borja) na zahtjev španjolske kraljevske kuće, koja se pribojavala teritorijalnih pretenzija portugalskog kralja Ivana II., objavio je više dokumenata, od kojih je najvažnija bula "Inter cetera" obznanjena 4. svibnja 1493., kojom je španjolskoj kraljevskoj kući davao sve otoke i zemlje otkrivene ili koji će biti otkriveni zapadno od pogranične crte Sjeverni pol – Južni pol, odnosno pravac udaljen oko 100 liga (nekadašnja jedinica za mjerenje udaljenosti) od Azorskih i Zelenortskih otoka.

Tim dokumentom papa je odredio gdje će biti španjolske, a gdje portugalske kolonije te je zatražio što hitnije slanje katoličkih misionara u nove zemlje kako bi tamošnje žitelje preobratili na kršćanstvo. To je bula kojom je svijet podijeljen i kojom se zatražilo pokrštavanje. Prvi je put iz Vatikana izašao i dokument Privilegium Ottonianum, na pergamentu iz 962. godine, koji je temelj stvaranja Crkvene Države. Otona I. Saskog 2. veljače 962. godine u bazilici sv. Petra u Rimu okrunio je papa Ivan XII., oko 60 godine nakon posljednje krunidbe. Naime, 901. godine papa je okrunio Ludovika III. Slijepog. Oton I. konačno je dobio krunu nakon što je obećao pomoći papi u sučeljavanju s Berengariom II. oko teritorija. Nakon što ga je papa okrunio, Oton I. je obznanio dokument Privilegium Ottonianum, kojim je priznao papi prethodne donacije apostolskom sjedištu kraljeva Pipina Malog i Karla Velikog.

Dokument pisan zlatnom tintom na purpurnom pergamentu prepuštao je Ivanu XII. i papama koji će ga slijediti dominaciju nad najvećim dijelom Apeninskog poluotoka, od Veneta do Campanie. No istodobno je papa bio uvjetovan. Ivan XII. je stoga iznevjerio pakt s Otonom I. i ušao je u savez s Adalbertom, sinom Berengarija II. Sučeljavanja između Otona I. i Ivana XII. trajala su do papine smrti.

To su samo neki detalji iz dokumenata koji će biti predstavljeni na izložbi, jedinstvenoj u svijetu, koja će zasigurno privući milijune znatiželjnika.