fina

Početkom tjedna deblokirano 50.695 blokiranih građana

Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Početkom tjedna deblokirano 50.695 blokiranih građana
08.08.2018.
u 15:46
Najviše ovrha koje su obustavljene bilo je za dugove prema bankarskim institucijama i središnjoj državi
Pogledaj originalni članak

Fina je proteklog vikenda obustavila provođenje ovrha nad 225.322 ovršenika koji se nalaze u registrima Financijske agencije (Fina) s ovrhama starijim od tri godine, a gdje zadnjih šest mjeseci nije bilo naplata, dok je u potpunosti deblokirano 50.695 građana,  rečeno je u srijedu prilikom predstavljanja rezultata primjene Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.

Predsjednik Uprave Fine Dražen Čović rekao je da je Fina već prestala sa provedbom ovrhe barem po jednoj osnovi za 225.322 građana, a to je ukupno 70 posto od onih koji su bili blokirani. 

Kazao je da je, provedbom zakona, počekom ovoga tjedna deblokirano 50.695 blokiranih građana što čini 16 posto svih blokiranih, a ako se  tome pridoda deblokirane po zakonu o oprostu dugova ukupan broj deblokiranih građana penje se na preko 57 tisuća.

Ukupan dug koji je na ovaj način iz Fininih očevidnika smanjen je za  49,4 milijarde kuna, od čega se 30,07 milijardi odnosi na glavnicu dok je na ime kamata  otpisano 19,36 milijardi kuna (od ukupno 22 milijarde). Do prekida ovrhe došlo je automatski.

Najviše ovrha koje su obustavljene bilo je za dugove prema bankarskim institucijama (11,93 milijarde kuna i kamate 5,93 milijarde) i središnjoj državi (glavnica 3,51 milijarda kuna, i kamate dodatnih 3,36 milijardi kuna).

"Napominjem da se ovdje ne radi o otpisu duga nego samo o obustavi provođenja ovrha za ovrhe za koje se pokazalo da su nenaplative. Vjerojatnost da će biti naplaćene  tražbine koje se u Fininim registrima nalaze dulje od tri godine, a da nije u zadnjih šest mjeseci naplaćena niti jedna kuna, manja je od jedan posto. Dugovi ne prestaju, ali prestaju ovrhe.

Time se i destimuliraju vjerovnici da pokreću ovrhe kada znaju da je očito ovrha nemoguća čime se dugoročno radi na smanjenju troškova ovršenika, odnosno ovršnog postupka", rekao je Čović.

Nakon primjene spomenutog zakona ostaje oko 270.000 blokiranih građana sa dugom od oko 13 milijardi kuna. Prosječan iznos blokada koji je bio prije donošenja novog zakona bio je 135 tisuća kuna,  sada je pao na 48 tisuća kuna. Inače, na dan 30. lipnja bilo je 323.758 blokiranih građana. 

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i dalje će se primjenjivati za ovrhe koje navrše  treću godinu a po njima šest mjeseci nije bilo naplate.

Dolazi ujedno i do promjene u načinu plaćanja, do sada je ovrha za ovrhovoditelja, odnosno vjerovnika bila besplatna, sada se uvodi predujam pa će se na taj način destimulirati vjerovnici da pokreću ovrhe za koje je evidentno da je velika  šansa da se ne naplate jer je njihov dužnik već duže vrijeme blokiran.

Fina će, s druge strane, svim vjerovnicima omogućiti uvid je li dužnik blokiran, koliko dugo je blokiran i na koji iznos.

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Kristijan Turkalj rekao je da će treći dio Zakona o stečaju potrošača, također vezan uz blokirane, biti na snazi od početka naredne godine.

"Nakon ljetne stanke, očekujemo da se krene u javnu raspravu i okrugle stolove sa nacrtom zakona. Namjera je Ministarstva pravosuđa da ovršni postupak bude brži, učinkovitiji i jeftiniji za građane", rekao je Turkalj.

Vinka Ilak iz Fine rekla je da prestanak ovrhe na financijskim sredstvima ne znači i da je prestao dug, iako ne vjeruje da će doći do njegove naplate.

"Kako će se vjerovnik ponašati prvenstveno ovisi o vrsti duga, iznosu duga, o tome je li dužnik ima druge imovine. Ako ima neke imovine velika je vjerojatnost da protiv njih ovrhovoditelj već provodi ovršni postupak.

Ovdje je samo prestala ovrha na novčanim sredstvima. Za male tražbine ovrhe se vjerojatno neće pokretati zbog troškova", naglasila je Ilak.

>> Pogledajte video - Kako se građani nose s toplinskim valom

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

PR
PraviPlavi
16:52 08.08.2018.

ovo ce malo pomoci ali u konacnom rjesenju drzava MORA zastititi narod na nacin da onemoguci da buduci eventualni dug zbog 'legalne' procedure ne naraste sa 100 na vise tisuca.

DU
Deleted user
21:09 08.08.2018.

Dobro je. Svaki korak naprijed je dobar korak.