Podržavaju zakon, ali ga ne provode

Slučaj zapovjednika Armije BiH Nasera Orića, koji je danas na sudu u BiH oslobođen optužbi da je počinio zločine nad srpskim ratnim zarobljenicima na području Srebrenice 1992., indikativan je za Hrvatsku i za hrvatsko inzistiranje da Srbija uz okviru pregovora za članstvo u EU izmijeni zakon o regionalnoj nadležnosti za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.

Srbija uzima pravo podizati optužnice i suditi stranim državljanima za djela koja nisu počinjena na njezinu teritoriju, čak i ako se postupci vode u matičnim državama, a većina EU i ostalih država u njemu ne vidi ništa sporno. No Orićev slučaj pokazuje da, iako strane države nominalno nemaju zamjerke tom zakonu, u praksi ga osporavaju.

Uhićen u Švicarskoj

Protiv Orića srpsko je tužiteljstvo podiglo optužnicu da je 12. lipnja 1992. počinio ratni zločin te je po međunarodnoj tjeralici uhićen u Švicarskoj. Srbija je Švicarcima poslala zahtjev za izručenje, a potom im je zahtjev poslala i BiH, koja je u međuvremenu također podignula optužnicu protiv Orića. Švicarski je sud odbio izručiti Orića Beogradu te ga je, uz objašnjenje da je on državljanin BiH, izručio Sarajevu.

Još dva slučaja pokazala su sličnu procjenu spornog zakona. Velika Britanija odbila je Srbiji izručiti Ejupa Ganića, kojega je Beograd optužio za napadu na kolonu bivše JNA u Sarajevu, a kojega su britanski policajci uhitili u zračnoj luci Heathrow. I Austrija, čiji je ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz u intervjuu Večernjem kazao kako srpski zakon nije sporan, odbila je Srbiji izručiti bivšeg generala Vojske BiH Jovana Divjaka.

Divjak je 2011. uhićen na aerodromu u Beču, na putu iz Sarajeva u Italiju. Tadašnji ministar vanjskih poslova Austrije Michael Spindelegger kazao je kako Austrija smatra da je izručenje bivšeg umirovljenog generala vojske BiH Srbiji “nezamislivo”. – To je mišljenje naših stručnjaka za međunarodno pravo – istaknuo je ministar.