Podturenčanima napokon miran san uz sjeverni nasip

Napokon će nam zaštititi kuće od Mure, koja nas je već toliko puta poplavila! Drago nam je da se nastavlja gradnja nasipa, ali nadamo se da se sve to neće previše oduljiti te da ovo nema veze s izborima, da samo pokrenu radove, a onda godina ništa.

Jer već predugo čekamo i nemirno spavamo kad se god Mura digne – ispričali su nam Podturenčani, koji su sa zanimanjem promatrali ovotjedni početak gradnje nastavka nasipa u Podturnu. Hidroelektra je postavila kontejnere za nadzornike, a danas će radove i službeno otvoriti direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić i Ministar vodnoga gospodarstva Petar Čobanković.

Sve ovisi o novcu
Podturen već ima 1,2 kilometra nasipa, koji ga štiti s istočne i sjeveroistočne strane, no godinama je ugrožen stari dio naselja na sjeverozapadu, koji često “pliva”, kao i obližnje romsko naselje Lončarevo, zapadno od Podturna.

– Počinjemo gradnju 1500 metara nasipa pokraj Podturna, koji će se vezati na stari nasip, te 800 metara nasipa kod Lončareva – doznali smo od Zdenka Kereše i Ladislava Grđana iz Centra za obranu od poplava, koji djeluje u sklopu Hrvatskih voda.

Ove godine, ne bude li prehladno, napravit će se 15 posto nasipa, kažu, a dalja brzina ovisit će o novcu i materijalu (šljunak i zemlja). Uglavnom, radovi neće biti gotovi ni sljedeće godine. Na pitanje zašto se toliko čekalo s nastavkom gradnje nasipa, Kereša odgovara da je previše mjerodavnih za taj prostor te se zavukla i ekološka studija.

Vodostaj Mure osjetljiv je na kiše i otapanje snijega u Austriji pa poplave prijete u proljeće, iako je posljednji put kad je Podturen poplavljen, 2005. godine, bio kolovoz. Nasipi na Muri protežu se sve do ušća u Dravu, a u najlošijem je stanju onaj nizvodno od željezničkog mosta pokraj Kotoribe, čijim bi propuštanjem stradala Donja Dubrava. – Divlje svinje ruju humus na njemu, a lovci trgaju rampe i voze se po njemu te su ga oslabili. Treba ga što prije ojačati – rekli su u centru.

Parag bi opet plivao
Za zaštitu Kotoribe važno je da je, nakon opasnosti 2005. godine, kad se voda već prelijevala preko “benta”, ojačan nasip od ušća Trnave do blizu željezničkog mosta. Prva je crta obrane Kotoribe već na poljima nakon Goričana. Stariji još pamte 1965. i katastrofalnu poplavu kad se kotoripskim ulicama plovilo u drvenim koritima, no rijetki znaju da je te 2005. godine zabilježen povijesni maksimum protoka vode!

Rijeka Drava je zbog sustava hidroelektrana te pragova i proširenja na starome toku nešto sigurnija, no i ona ima kritična mjesta pokraj slovenske granice, a to su Svibovec Podravski i, s druge strane obale, romsko naselje Parag pokraj Trnovca.

Trenutačno se gradi nasip Parag, koji bi napokon trebao zaštititi Rome uz Dravu, a, iako nedovršen, već je pomogao prije tri tjedna. Starim tokom Drave umjesto uobičajenih deset prostornih metara vode u sekundi teklo je 980! Da nije nasipa i stuba na rijeci, kojima je povećana vodena površina, Parag bi i ovog puta plivao.

Kad bude dovršen, taj nasip spojit će se na nasip koji dolazi od Gornjega Kuršanca i Pušćina, a pokraj Gornjega Hrašćana trebat će ojačati staru dionicu nasipa, sagrađenu prije mnogo godina. Kad je o Svibovcu Podravskom riječ, on ima sedam kilometara nasipa, no za zaštitu naselja, varaždinskog vodocrpilišta i farmi u 2009. godine sagradit će se još sedam kilometara do Varaždina, najavljuju u Centru za obranu od poplava.