Budite se jednog kišnog jutra 2068. godine. Vaš virtualni osobni asistent – nakon što je aktivirao kuhinjskog robotića koji vam priprema čaj jer zna da za kišnih dana pijete čaj – toplim vas glasom upozorava da ste nažalost kišobran prošli vikend ostavili na poslu, unatoč njegovu (ili njezinom, kako vam drago) upozorenju, no da ste tijekom noći na WhatsAppu budućnosti zaprimili poruku da je prvi jutarnji sastanak otkazan.
Budući da će kiša nakratko prestati za točno 42 minute, predlaže vam da ostanete u krevetu još cijelih osam minuta kako biste zatim posrkali čaj na idealnoj temperaturi. Zadovoljno pristajete pa, dok nešto kasnije pijete čaj, vaš virtualni asistent predlaže vam da optimalno iskoristite trenutak i pročitate sažetak novosti posebno generiran za vas poštujući vaše političke preferencije kako se ne biste odmah na početku dana uzrujali jer vam je tlak od jutra nešto viši. Nedugo zatim, pješke i bez kišobrana, šećete se do stanice prijevoznog sredstva budućnosti koje, kako je predvidio vaš asistent, dolazi točno nakon 12 sekundi (ako ste u Zagrebu, to će sigurno i dalje biti tramvaj i procjena bi mogla biti nepouzdana).
Dok putujete do posla, uzevši u obzir sve ove važne novonastale okolnosti, asistent vam na vašem mobilnom uređaju servira novi optimizirani plan današnjeg dana, naravno prilagođen vašem tipu ličnosti i svim mogućim kontingencijama, o vjerojatnostima kojih može zaključiti na temelju podataka koji se kontinuirano prikupljaju iz senzora raspoređenih po cijelom gradu te podataka koji prikupljaju drugi virtualni asistenti, a koji se marljivo na nekoj farmi servera neprekidno obrađuju najnovijim algoritmima hibridnog simboličko-konekcionističkog strojnog učenja.
Umjetna inteligencija jedna je od uzbudljivijih tema današnjice: prije dvije godine umjetna inteligencija prvi je put pobijedila suparnika ljudskog roda, i to šampiona u intelektualno vrlo zahtjevnoj igri go, a samo godinu poslije ostvarila je još bolji rezultat učeći igrati potpuno samostalno, i to praktički od nule. Tehnološki div Google prije dvije godine zamijenio je svoj deset godina star sustav statističkog strojnog prevođenja vrlo kvalitetnim sustavom temeljenim na umjetnoj neuronskoj mreži, dok je u srpnju ove godine predstavljen prvi sustav koji asistira kirurzima u operativnim zahvatima. Erik Brynjolfsson i Andrew McAfee, znanstvenici s američkog MIT-a, govore o ulasku u “drugo doba strojeva”, prijelomnom trenutku u kojem se naglo ubrzava razvoj umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija.
>>Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od utorka ili u našem e-izdanju.
Od ostalih tema izdvajamo:
>>Abortus nakon silovanja: Ne radi se nakon desetog tjedna trudnoće
>>Ne uvedi nas u napast: Talijani odobrili novi Očenaš, kad će Hrvati?
>>Prijatelji pet dana skupljali novac za Todorićevu slobodu
>>Bandićev ultimatum Vladi: Dajte besplatne udžbenike svima
Šta ste stavili sliku ove virtualne budale?