Poklonjen novac Fonda od 1000 milijardi eura spašavat će i hrvatsko gospodarstvo

Marshallov plan, pod službenim nazivom Europski program obnove, bio je američki program pomoći za obnovu Zapadne Europe nakon Drugoga svjetskog rata, vrijedan 12 milijardi dolara, što je u današnjim cijenama oko 128 milijardi. Hrvati od njega nisu imali izravne koristi jer je Titova Jugoslavija odbila u njemu sudjelovati iz ideoloških razloga. Europski fond obnove, čije su stvaranje preksinoć dogovorili članovi Europskog vijeća, još nema točnu svotu kojom će biti napunjen, ali nekoliko važnih aktera govori o najmanje tisuću milijardi eura, i to će biti glavni instrument financiranja obnove EU nakon "prvog svjetskog virusa" ako se globalna pandemija novog koronavirusa može tako nazvati.

Rješenje bez presedana

I Hrvati će od ove verzije Marshallova plana imati izravne koristi jer je Hrvatska država članica EU, a fond za obnovu dogovara se pod okriljem Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) Unije, ne samo eurozone.

Analiza koju imamo dan nakon videokonferencijskog summita 27 šefova država i vlada EU nije potpuna jer ishod summita je takav da je Europska komisija tek dobila zadatak da predloži detalje. No, nešto veliko se ipak dogodilo i bez tih detalja. Prvi put u EU se stvara financijski instrument koji bi, kako smo već ekskluzivno pisali u najavama summita, praktički spasio posrnule države članice od moguće ogluhe ili bankrota jer bi iza njih kao jamac plaćanja pristiglih obveza u oporavku od krize stajao europski proračun. To dosad nije nikad bio slučaj. I prvi put EU reagira na krizu shvaćajući da nije dovoljno da gospodarski oporavak ovisi o tome koliko je jaka nacionalna država koju posrnula industrija ili regija ima iza sebe, nego oporavak mora biti ravnomjeran u cijelom EU. Nije dovoljno da se bogatije države brže oporavljaju nakon koronakrize jer će to poremetiti jedinstveno tržište Unije, nego se treba pobrinuti da se svi oporavljaju po jednakim uvjetima i šansama. A to će se osigurati financiranjem tog oporavka s EU razine.

Komisija sada treba, očekuje se do 6. svibnja, iznijeti točan prijedlog svega: i VFO-a, tj. sedmogodišnjeg proračuna Unije za 2021.-2027., i Europskog fonda za obnovu. Treba predložiti ne samo točne iznose nego i odgovoriti na pitanje hoće li pomoć stizati u obliku zajmova ili grantova, tj. bespovratnih sredstava. Države s juga EU žele grantove, države sa sjevera žele da to budu zajmovi, no Komisija će vjerojatno smisliti mješavinu, a jedan upućeni izvor kaže za Večernjak u Bruxellesu da će i zajmovi možda biti s velikim počekom i dugim rokom otplate, što će praktički značiti da je novac poklonjen državama od kojih se očekuje samo da izađu iz pada BDP-a.

Novi EU standardi

Taj pad će biti dubok premda nitko još sa sigurnošću ne može prognozirati koliko dubok, no šefica Europske središnje banke Christine Lagarde na videosummitu navodno je iznijela prognozu o 15-postotnom padu za cijelu eurozonu (u kojoj je dosad najveći pad BDP-a 2009. bi 4,5 posto).

- Lagarde je bila snažna u svojim upozorenjima, rekla je: ljudi, morate biti svjesni koliko će to sve skupa biti teško i koliko će koštati - kaže jedan naš izvor koji je pratio raspravu iza zatvorenih vrata, tj. u ovom slučaju zatvorenih videoveza. Lagarde je također spomenula da će Europski fond za obnovu trebati biti težak oko 1500 milijardi eura, što je svota koju spominju i Španjolci i Talijani, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nije još spremna nagađati o detaljima iznosa, no govori "ne o milijardama, nego o bilijunu" (1000 milijardi). Talijanski premijer Giuseppe Conte spomenuo je da očekuje da se nepovratna sredstva počnu slijevati u države poput njegove već u drugoj polovici godine. Što bi za EU standarde bila dosta brza reakcija.

VIDEO Andrej Plenković: Donijet ćemo zakon koji će obustaviti ovrhu nad novčanim sredstvima