Odvažiti se na pokretanje projekta nije lako, a posebno kada težite ostvariti konkretan dugoročni utjecaj i izazvati promjenu u društvu. Izuzetno je bitna podrška tijekom razvoja, no ključne su volja i motivacija pojedinaca ili grupe koji su odlučili pomoći svojoj zajednici.
Hrvatska se može pohvaliti da je predvodnik priče koja je prerasla u najveću vrstu volonterske akcije pošumljavanja požarišta, i to na europskoj razini što se tiče broja ljudi koji su se uključili u akciju i ukupnog broja sadnica koje su posadili.
Ako još uvijek postoje oni među vama koji nisu čuli za gospodina Dana Špicera – ne, Špicer mu nije nadimak zato što je glavni kuler svake gradske špice (iako i to zaslužuje biti gdje god se pojavi), Špicer je zanimljivo zvučno prezime skromnog velikana kojega je većina Hrvatske upoznala prije tri godine kada je s grupom entuzijasta pokrenuo jedan od najnagrađivanijih projekata na nacionalnoj razini, Boranku. Ponos Hrvatske, poslovni direktor Saveza izviđača Hrvatske, začetnik i glavni koordinator najveće akcije pošumljavanja Hrvatske, sve je to ovaj pokretač promjena s kojim smo razgovarali o razvoju projekta Boranka od svojih početaka do danas i ovogodišnjoj akciji koja je završila prije samo dva tjedna.
Nove šume stvorene iz pepela
U sklopu projekta Boranka dosad je sudjelovalo preko 7.000 ljudi te je posađeno oko 85.000 stabala diljem Dalmacije. Ova volonterska akcija nastala je kao odgovor izviđača na katastrofalne požare koji su u ljeto 2017. godine pogodili predgrađe Splita i Solina te za sobom ostavili golema spaljena prostranstva. Kao najveća volonterska organizacija u Hrvatskoj, Savez izviđača se na čelu s Danom Špicerom povezao s brojnim organizacijama te 2018. pokrenuo akcije pošumljavanja.
- Mogu iskreno reći da tada nismo ni sanjali razmjere do kojih će akcija doći. Znali smo koliko možemo uključiti naših ljudi i računali da će nam se sigurno još neki pridružiti, ali iz godine u godinu, akcija je rasla. Posebno smo ponosni što je Boranka uspjela pokrenuti i brojne druge aktivnosti protiv klimatskih promjena, akcije zazelenjavanja i pošumljavanja te privući velik broj mladih ljudi da sudjeluju u pokretu koji definitivno obilježava svakog čovjeka i gradi ga kao odgovornog pojedinca u društvu – objasnio nam je ponosni Dan, dodajući kako sadnjom ne samo da pomažu prirodi nego žele i potaknuti pojedince da sudjeluju u pomoći svojoj zajednici, ali i da se osvijeste koliko je okoliš oko njih bitan jer se radi o prirodi svih nas bez koje u konačnici ne bi bilo ni ljudi.
Ključ uspjeha su volja ljudi i pouzdani partneri
Do danas se u samu organizaciju uključilo preko 60 raznih institucija i tvrtki, a interes iz godine u godinu nastavlja rasti. Dan nam pojašnjava kako je dobro to što je priča multidimenzionalna pa se svatko može uključiti na neki način, bilo kroz sudjelovanje svojih djelatnika ili kroz pomoć u nekakvoj opremi i robi.
- Moje iskustvo je da kad se priča dobro organizira, kad se detalji spoje, kad ljudima omogućite da sudjeluju – da to ima jedan dobar ton iza sebe i pozitivnu poruku. Mi surađujemo s jako velikim brojem institucija i organizacija koje nam omogućavaju realizaciju ovog projekta, pa nam tako primjerice Hrvatske šume osiguravaju sadnice i svoje ljude koji educiraju volontere, od Ravnateljstva civilne zaštite za svaku akciju dobivamo alat za sadnju, šatore i ostalu logističku opremu, Hrvatska vatrogasna zajednica nam pruža pomoć kroz opremu i dovoz vode za zalijevanje sadnica, volonteri Crvenog križa dežuraju na akcijama za slučaj da se nešto desi, Dacia nam svake godine ustupa dva Dacia Duster vozila koji su nam od izuzetno velike pomoći jer se aktivnosti događaju na dosta teško pristupnim terenima i bez takve vrste vozila ne bi nam bilo moguće dostaviti opremu i materijale koji su nam potrebni za provedbu akcija pošumljavanja - objašnjava nam Dan, dodajući kako se radi o cijelom nizu institucija koje su uspjeli povezati u zajedničku priču, a bez kojih takva velika akcija ne bi bila moguća.
Od samih početaka surađuju i s Hrvatskom gorskom službom spašavanja koja im uvelike pomaže na terenu svojim bogatim iskustvom na nepristupačnim područjima i stručnim znanjem u izvanrednim okolnostima, a kada su vidjeli da HGSS-ovi za slične brdske aktivnosti koriste Dacia Duster terence, odlučili su pozvati brand Dacia da se pridruži projektu Boranke.
- Dacia Duster nam se učinio najpoželjniji terenac jer, ako su već prošli test kod HGSS-a, onda su definitivno i pravi izbor za nas. Požarišta koja obilazimo nalaze se na brdskim terenima i do neke blizine se može doći pješke ili normalnim stazama, a dalje idu ili šumski ili brdski putevi gdje nam ovakva terenska vozila definitivno olakšavaju posao. Na nekoliko lokacija Dusteri su jedini od svih drugih vozila uspjeli doći do tih terena tako da nam izuzetno pomažu i olakšavaju posao – kaže Dan, pritom pojašnjavajući kako vode jako puno računa o tome tko im je partner, da su na istoj razini promišljanja i da im je stav prema prirodi na prvom mjestu.
Da je ekologija i ekološka mobilnost sve poželjnija i prisutnija potvrđuju i druge aktivnosti branda Dacia koji će sljedeće godine lansirati najpovoljniji električni auto na tržištu, Dacia Spring. U međuvremenu je kao alternativu onima koji žele voditi računa o ekologiji, ali nemaju novaca da bi si priuštili električni auto, ponudila pametno i cjenovno prihvatljivo rješenje – LPG, odnosno tvorničku ugradnju plina koji ima niži CO2. Upravo je taj ekološki aspekt Dacia prepoznala i u Boranci, zbog čega je suradnja bila logična. Osim stava prema prirodi, Boranku i Daciu povezuju zajedničke vrijednosti zbog kojih okupljaju zajednice ljudi koji su skromni, jednostavni i nepretenciozni te od svojih partnera traže pouzdanost, trajnost i sigurnost.
Djeluju danas za bolje sutra
Boranka je u svojoj suštini jednostavna aktivnost sadnje drveća s dalekosežnim pozitivnim posljedicama, a ujedno i velikodušan čin jer će u narasloj šumi uživati tek neke buduće generacije. Pametnim potezima pošumljavanja osiguravaju obnovu i oporavak prirode uništene uglavnom ljudskom nepažnjom te ublažavanje posljedica globalnog zatopljenja.
- Ako imaš dobru ideju i dobre ljude koji su svim srcem uključeni u to, onda se zaista iz pepela mogu stvoriti nove šume. A da nije bilo ljudi koji su se, stvarno vjerujući u cijelu ideju, u to uključili u potpunosti volonterski i besplatno, ne bi bilo ni realizacije. Najvažnije je u cijeloj priči da su svi koji sudjeluju, uključeni zato što vjeruju da je to dobro, zato što žele pomoći, zato što to rade volonterski i onda se takva autentičnost puno lakše i prepoznaje – kaže Dan, dodajući kako su akciju pošumljavanja također povezali sa edukacijama u vrtićima i školama s ciljem osvješćivanje općenito ljudi i građana, ali prvenstveno ovih najmanjih, o važnosti šuma, zaštite od požara i klimatskim promjenama.
- Prethodne dvije godine smo imali oformljene stručne timove koji su držali poseban program u osnovnim školama kroz interaktivnu edukaciju koja je uključivala teoretski i praktični dio sadnje sadnica u dvorištima škola, a onda bismo dio tih đaka uključivali i u same akcije pošumljavanja. To ove godine nažalost nismo mogli realizirati radi aktualne epidemiološke situacije, ali planiramo to provesti do kraja godine. Pripremili smo 10.000 edukativnih paketa koji se sastoje od brošura i boralica, odnosno bojica napravljenih od spaljenih borova, koje ćemo podijeliti po školama i opet pozvati klince da se uključe kroz crtanje. Kako smo napravili cijelu virtualnu šumu i boralice, djeca crtaju svoja stabla s bojicama od pepela i uploadaju ih u virtualnu šumu, a za svako nacrtano virtualno posađeno stablo, naši volonteri posade pravu sadnicu u prirodi na požarištu – objašnjava Dan, dodajući kako se na taj način uključuju djeca vrtićke dobi, osnovne i srednje škole te fakulteti.
- Možda najvažniji dio cijele kampanje nam je upravo velik broj mladih ljudi koje uključujemo u same akcije i koji od najmanjih nogu zasade svoja stabla i educiraju se kako bi u daljnjem životu bili puno svjesniji. Sigurno je da kada klinac zasadi svoje stablo, dođe na to požarište i vidi razmjere štete, da će definitivno drugačije reagirati u životu i puno bolje brinuti za prirodu i za okoliš, pa i za druge ljude na kraju krajeva – kaže Dan i poručuje kako nastavljaju sa svim aktivnostima čim to bude moguće, ali definitivno od proljeća ili jeseni iduće godine, ovisno o razvoju epidemiološke situacije. Priča ide dalje, planovi su veliki te se nadaju nastavku podrške cijele zajednice koja im je najvažnija kako bi nastavili iz pepela stvarati nove šume.
Sadržaj nastao u suradnji s Daciom.