REAKCIJA ZNANSTVENIKA

Polemika: Ivan Đikić odgovara Igoru Rudanu

Foto: Davor Puklavec/Matija Habljak/PIXSELL
Ivan Đikić i Igor Rudan
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Ivan Đikić
Foto: HRT
gRAFIKON
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Igor Rudan
10.04.2020.
u 14:55
Vjerujem da gospodin Frka Petešić nije imao namjeru manipulirati znanstvenim podacima, ali ih je nespretno pripremio i prouzročio krivu informiranost građana. U današnjem trenutku važnije je motivirati građane da budu u samoizolaciji nego hvaliti Vladu
Pogledaj originalni članak

Drago mi je da je akademik Igor Rudan napisao članak u VL pod naslovom: Tko točnije interpretira rezultate Hrvatske – akademik Đikić ili gospodin Frka Petešić?

Prije svega, potvrdio je da se nas dvojica, kao i većina znanstvenika koji su nastupali u Hrvatskoj, slažemo u javnoj prezentaciji podataka i da smo konstruktivno djelovali na temelju dostupnih podataka. A tamo gdje se ne slažemo, kao kod nekih manjih tema oko interpretacije mog intervjua na N1 TV, otvoreni smo za korekcije i raspravu kada budemo informirani o svim podacima. U tom smislu jako me raduje njegova napisana rečenica. Citiram:

"Dopuštam, naravno, mogućnost da ni ja nemam sve potrebne informacije kako bih donio potpuno objektivne prosudbe, kao i da sam možda u nekim pogledima u krivu."

Radi korektne informiranosti akademika Rudana, ali i šire javnosti, iznijeti ću nekoliko relevantnih informacija: Gospodin Frka Petešić, predstojnik Ureda premijera Plenkovića, gostovao je u Informativnom programu HTV-a 29. ožujka i prikazao znanstvene grafikone prema kojima je Hrvatska najuspješnija zemlja u borbi protiv koronavirusa i to prije svega zahvaljujući Vladi RH. To je ponovio nekoliko puta s tri različita grafikona. Njegovi grafikoni bili su toliko netočni da smo prof. Matko Marušić i ja isti dan napisali odvojena pisma HRT-u i upozorili na te nepravilnosti te ljubazno zamolili da obavijeste gosp. Frku Petešića, jer smo se bojali da će takve prezentacije prouzročiti opuštanje građana i proboj virusa u rizične skupine ili širu populaciju. Nažalost, do danas nismo dobili odgovor niti od HRT-a niti od Frke Petešića (njemu su informacije proslijeđene od ministra zdravstva Beroša koji se odmah javio na moj e-mail u kojem sam zamolio da se osobno čujem s gosp. Frkom Petešićem te potvrdio da je proslijedio moju molbu nadležnima).

Je li Hrvatska znatno bolja od Njemačke ili Kine u borbi protiv koronavirusa?

Ovo su znanstveni podaci prezentirani od strane gosp. Frke Petešića:

Foto: HRT
Grafikon

Što nam govori ovaj grafikon? Hrvatska je 25 dana nakon što je zaraženo 10 ljudi u Hrvatskoj imala 713 zaraženih. S druge pak strane, podaci pokazuju da je Njemačka 35 dana nakon što je zaraženo 10 ljudi imala 57.795 tisuća pozitivnih. S obzirom na te brojeve javnost (a ne duboko educirani epidemiolozi ili znanstvenici) dobiva sugestivnu i netočnu poruku da je Hrvatska znatno bolja od Njemačke u borbi protiv koronavirusa. Matematički rečeno, 81 put (57,795:713=81). Meni je važan podatak da je Hrvatska još u linearnoj fazi, što je jako, jako dobro i pohvalno, no najkonkretniji podatak iz ove tablice jest da su u Kini unutar 35-40 dana nakon što je zaraženo 10 ljudi uspjeli pobijediti koronavirus – s pravom karantenom ovaj virus može se pobijediti u vrlo kratkom vremenu – 35 do 40 dana. Sto se tiče podataka koje je iznio akademik Rudan o Meksiku i Luksemburgu – to su teorijski primjeri koji nisu primjereni ovoj diskusiji jer uopće nisu prikazani u grafikonu. U takvim teorijskim raspravama možemo uključiti i Novi Zeland koji ima samo jednu umrlu osobu nakon četiri tjedna karantene. Nevjerojatan uspjeh mlade premijerke jer je strogo pratila stručnjake. Ovdje je nažalost ozbiljno pitanje realnog vremena kada će ljudi u Hrvatskoj umirati u većem broju ako ih ne obavještavamo točno i motiviramo da poštuju mjere izolacije.

Miješanje jabuka i kruški

Stoga mi se čini da ovaj grafikon miješa jabuke i kruške.

Je li korektno usporediti 25 dana širenja zaraze u Hrvatskoj s 35 dana u Njemačkoj? Očigledno je da će Njemačka imati virus u populaciji 10 dana dulje i, naravno, veće brojeve zaraženih. Iako to nije prikazano na grafikonu, danas možemo ekstrapolirati podatke i vidjeti što se događa u Hrvatskoj i nakon 35 dana. Osobno ni te podatke ne bih koristio za prezentaciju u javnosti zbog ekstrapoliranja, ali i zbog razlika u apsolutnim brojevima stanovnika i broja testiranih.

Mišljenje prof. Marušića i mene jest da je korektnije usporediti stope prema broju stanovnika nego apsolutne brojeve jer Njemačka ima 80 milijuna stanovnika, a Hrvatska četiri milijuna stanovnika? Tu zabrinutost smo uputili i HRT-u radi korektnije informiranosti građana.

Foto: Hrvoje Jelavic/Pixsell
Murter i Betina u karanteni, policija na ulazu u mjesto
Foto: Hrvoje Jelavic/Pixsell
Murter i Betina u karanteni, policija na ulazu u mjesto
Foto: Hrvoje Jelavic/Pixsell
Murter i Betina u karanteni, policija na ulazu u mjesto
Foto: Hrvoje Jelavic/Pixsell
Murter i Betina u karanteni, policija na ulazu u mjesto
Foto: Hrvoje Jelavic/Pixsell
Murter i Betina u karanteni, policija na ulazu u mjesto
Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL/Ilustracija
Murter i Betina u karanteni, policija na ulazu u mjesto
Foto: Hrvoje Jelavic/Pixsell
Murter i Betina u karanteni, policija na ulazu u mjesto
Foto: Hrvoje Jelavic/Pixsell
Murter i Betina u karanteni, policija na ulazu u mjesto
Foto: Hrvoje Jelavic/Pixsell
Murter i Betina u karanteni, policija na ulazu u mjesto
Foto: Hrvoje Jelavic/Pixsell
Murter i Betina u karanteni, policija na ulazu u mjesto
Foto: Hrvoje Jelavic/Pixsell
Murter i Betina u karanteni, policija na ulazu u mjesto

Osim toga, broj testiranja važan je za ovaj zaključak. Koliki je broj točno testiranih u Hrvatskoj i Njemačkoj? Zar Njemačka nije testirala znatno više stanovnika (preko stotine tisuća svaki tjedan) i normalno je stoga da Njemačka ima i mnogo veći broj zaraženih na temelju testiranja. Oni su željeli pronaći sve više zaraženih, a mi smo se fokusirali na lovljenje manjeg broja sumnjivih i stoga smo manje testirali. To su razne strategije i obje su podudarne.

Na kraju, hoće li Hrvatska unutar svojih 35 do 40 dana uspjeti pobijediti koronavirus kao što je to Kina uspjela? Sigurno neće jer smo već prošli taj dan i još nismo dostigli plato. No trebamo izdržati u tom linearnom trendu još najmanje dva do tri tjedna i ako budemo svi oprezni, uspjet ćemo i biti ponosni što smo uspjeli zaštiti naše građane najbolje što smo mogli..

Vlastita mišljenja i iskustva

Ovo je globalna kriza i nezahvalno je i nepotrebno raditi uopće ovakve usporedbe između zemalja, posebno od političara. Sada je najvažnije usredotočiti se na mjere suzbijanja i biti solidarni i s drugim zemljama, a ne se natjecati s tendencioznim grafikonima. A ako već gledamo i ovaj grafikon, mogu zaključiti da Hrvatska sigurno nije 81 put uspješnija od Njemačke u borbi protiv koronavirusa, kako je gosp. Frka Petešić prezentirao. Posebno jer imam dosta službenih podataka, radim u Njemačkoj sveučilišnoj klinici i vidim pripremljenost zdravstvenog sustava, opremljenost bolnica. Osobno sam slao podatke iz Njemačke prije nekoliko  tjedana vodstvu Kriznog stožera i ministru Berošu da im pomognem u pripremama bolnica na prihvat COVID pacijenata u Zagrebu nakon potresa.

Tko može bolje interpretirati znanstvene podatke: znanstvenik ili karijerni diplomat?

Budući da smo kolega Rudan i ja obojica diplomirali medicinu u Zagrebu, možda je mogao znati da ja nisam molekularni biolog kao što se on kritički osvrnuo u svom tekstu. No očigledno je to negdje krivo čuo pa stoga korigiram tu njegovu netočnu izjavu. Kao školovani liječnik koji se bavi eksperimentalnom znanošću već 30 godina primjenjujem sve znanstvene discipline od statistike, matematike, strukturalne biologije, biokemije, informatike, kemije, fizike i drugih jer to danas zahtijeva moderna znanost. Osim toga, uživam razgovarati i s drugim strukama i od njih uvijek učim i vjerujem da imam dovoljno široko znanstveno znanje da mogu točno interpretirati ovakve statističke grafikone, a nisam uopće ulazio u analizu točnosti epidemioloških podataka. Stoga vjerujem da će se i kolega Rudan složiti da kao školovani liječnik i znanstvenik (koji je nedavno primljen u prestižnu Američku akademiju znanosti i umjetnosti) te kao jedan od članova Nacionalnog Task Forcea u Njemačkoj u borbi protiv COVID-19 mogu stručnije interpretirati ove znanstvene podatke nego gospodin Frka Petešić koji je magistar geopolitike i karijerni diplomat. Da je Vlada htjela promovirati točnu interpretaciju znanstvenih podataka, mogla je zamoliti akademika Rudana, koji je dio Vladina znanstvenog savjeta, i on bi zasigurno to napravio puno uspješnije nego gosp. Frka Petešić.

Netočne poruke štete građanima i mjerama Nacionalnog stožera

Vjerujem da gospodin Frka Petešić nije imao namjeru manipulirati znanstvenim podacima, ali ih je nespretno pripremio i prouzročio krivu informiranost građana. U današnjem trenutku važnije je motivirati građane da budu u samoizolaciji nego hvaliti Vladu. Svi napori Kriznog stožera da motiviraju ljude da se pridržavaju rigoroznih mjera izolacije umanjeni su ovakvim vijestima jer im pružaju lažnu sigurnost i opuštenost te stvaranje rupa u izolaciji virusa. To može imati ozbiljne posljedice u budućnosti. Pitanje je što i nama u Hrvatskoj donosi budućnost jer virusi su nepredvidljivi ako se uistinu svi zajedno ne borimo protiv njih. Primjeri prodora virusa u staračke domove u Hrvatskoj tijekom ovog tjedna pokazuje koliko svi moramo biti oprezni u ovoj najopasnijoj fazi borbe protiv koronavirusa.

VIDEO: Pogledajte što predviđaju naši znanstvenici: Koliko bi mogla trajati pandemija?

Intervju za N1 TV je izraz zabrinutosti za građane

Tko god je saslušao moj intervju (http://hr.n1info.com/Video/Info/a498697/Djikic-Sad-smo-u-najopasnijoj-fazi-iz-Splita-se-moze-dogoditi-proboj-virusa.html) može čuti sljedeće činjenice: Naglasio sam da nas političari diljem svijeta nisu pripremili za pravilnu borbu protiv ovog virusa. Na komentare voditelja o sukobima naših političara spominjući njihova imena iz dvije vodeće stranke, rekao sam da je žalosno da se ne mogu suzdržati u kriznim trenucima gubitaka života u Hrvatskoj. Pohvalio sam dvoje ministara iz Vlade RH koji su odmah otišli u Split i pobrinuli se spasiti starije ljude koji su zaraženi u domu. Zamolio sam da se slučaj u staračkom domu u Splitu ne politizira i da se medijski ne napada automatski HDZ zbog neodgovornosti njihova člana koji je ravnatelj te ustanove, postavljen, prema dostupnim informacijama, po političkoj liniji, a ne po svojoj struci, jer to sada nije prioritet. Prioritet je spašavanje starijih osoba što prije i zajedno te sprečavanje širenja takvih “požara“ po cijeloj Hrvatskoj. Siguran sam da će istraga otkriti tko je kriv za zarazu tolikog broja starijih ljudi u konkretnom staračkom domu. U takvim slučajevima ne pomažu ni lakonske medijske izjave da je to banalno pitanje. Nije, to je važno pitanje za budućnost, no o tome se treba raspravljati nakon što kriza prođe.

Apelirao sam da premijer Plenković i gospodin Bernardić zajedno dogovore moratorij na političke sukobe na tri do četiri tjedna i da daju zajedničku podršku građanima da izdrže još nekoliko tjedana i pokažu da su i oni odgovorni kao političari. Kritizirao sam poguban utjecaj političkih strasti i promocije političara u drugim zemljama koji su imali grozne posljedice na broj umrlih.

Apel političarima, a ne kritika Hrvatske

Na kraju sam i upozorio na to da moramo biti posebno osjetljivi u Hrvatskoj jer smo u najkritičnijoj fazi i jer imamo goleme zahtjeve od građana, pa i političari trebaju pokazati svoju odgovornost. Uputio sam osobnu poruku gospodinu Frki Petešiću (koji nije želio odgovoriti na moj poziv da se i osobno čujemo u zadnjih deset dana i riješimo to pitanje izvan medijskih napada) i apelirao na njega da sada moramo zajednički raditi i da pokuša čuti osobu koja mu daje iskren i dobronamjeran savjet. Kada pobijedimo ovaj virus, svi ćemo skupa biti ponosni i pohvaliti sve koji su sudjelovali u ovoj borbi jer golema većina građana Hrvatske bori se protiv koronavirusa za dobrobit svih, bez isticanja svojih stranačkih iskaznica.

Molba Večernjem Listu

Predlažem VL da radi bolje informiranosti građana pripremi online raspravu nakon Uskrsa, gdje ćemo kolega Rudan i ja na temelju svih dostupnih podataka kroz konstruktivnu raspravu doći do zajedničkih rješenja oko svih tema i pokazati da je znanost bazirana na činjenicama i da znanstvenici u ovim kriznim trenucima pokazuju zrelost i spremnost na zajedničko djelovanje.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 60

OK
okolokere
15:52 10.04.2020.

Polemika znanstvenika je poželjna i dobrodošla. Osobito kad je riječ o znanosti. Nešto "malo" manje kad govore o politici. Od 10 ijava gospodina Đikića u 11 se govori o politici. To onda više nije znanost već politiziranje s pozicije znanstvenika. Nemam ni protiv toga ništa. Jedino mislim da mudar čovjek vodi računa o mjeri. Baš svaki dan i svakom Bernardiću biti poklopac nije primjereno. Nije uzalud rečeno Stil je čovjek!

PE
peronja
17:18 10.04.2020.

25.02.2020. Đikć: "Ovaj virus je sličan influenca virusu s kakvim se čovječanstvo susreće svake godine. Kod gripe je smrtnost jedan posto i samo je lani uzela 65.000 života.." na portalu 24 sata. 45 dana kasnije preko 96000 mrtvih i još se ne vidi kraj. Možda i nisu svi direktno baš zbog korone umrli, ali mislim da ovakvo uključivanje g. Đikića u raspravu, više kao političar, a manje znanstvenik, nije dobro.

ME
meštar10
15:43 10.04.2020.

Dnevna doza Đikića. Naravno, opet je promijenio mišljenje od jučer.