Poljoprivredna zemlja ima manje humusa i sve je kiselija

Gubitak hranjivih tvari u tlu globalno je jedan od najvećih problema za sigurnost hrane i održivost ekosustava tla, no o tome se premalo govori. Ispitivanje plodnosti tla obavljaju ovlašteni laboratoriji koji podatke dostavljaju Centru za tlo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Plodnost tla

– Dostupni podaci Centra za tlo proizašli iz ispitivanja plodnosti tla pokazuju da je prisutan problem smanjenja humoznosti i povećanje kiselosti našeg poljoprivrednog tla. Prosječan sadržaj humusa je na 60 posto površina poljoprivrednog tla manji od dva posto, 34,18 posto površina tla prosječno sadrže između dva i tri posto humusa, dok je kod samo 5,83 posto površina zabilježen povoljni sadržaj humusa koji je viši od tri posto – ističu u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode. U Hrvatskoj najveći prosječni udio organskog ugljika i ukupnog dušika u sloju do 30 centimetara imaju šumska tla, područja obrasla makijom i grmljem, močvare i travnjaci, a najmanji površine pod poljoprivrednom proizvodnjom. Za stvaranje jednog centimetra tla potrebno je, napominju, i do 1000 godina, pogotovo u krškim područjima. Propusno, neprekriveno tlo štiti nas od toplinskih valova, posebno u gradovima, tlo skuplja i pohranjuje ugljik, sprečava i regulira plavljenje, pohranjuje, filtrira i transformira hranjive tvari, onečišćujuće tvari i vodu, a ne treba smetnuti s uma da se 95 posto hrane izravno ili neizravno proizvodi na tlu.

U Izvješću o stanju okoliša u Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2020. godine, koje je izradilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a dostavljeno je ovih dana Hrvatskom saboru, navodi se da prekomjerna gnojidba dušikom smanjuje prinos biljaka i može doći do ispiranja nitrata te onečišćenja podzemnih voda na laganim i propusnim tlima. Nedostatak dušika ili fosfora pak može uzrokovati degradaciju plodnosti tla i eroziju. – Prema dostupnim podacima, u RH su u većoj ili manjoj mjeri prisutne sve prepoznate prijetnje i degradacijski procesi vezani za tlo kao što su erozija, smanjenje organske tvari, onečišćenje, zaslanjivanje, zbijanje, trajno prekrivanje tla i zemljišta, gubitak bioraznolikosti, plavljenja i klizišta. Ove štete rezultat su neodrživog gospodarenja zemljištem, prekomjernog iskorištavanja i taloženja onečišćujućih tvari te klimatskih promjena i prirodnih procesa – piše u Izvješću. Poljoprivredna područja u Hrvatskoj zauzimaju oko 2,248.000 hektara. Površina poljoprivrednih područja od 2012. do 2018. smanjila se za 1317 hektara. Od 2017. do 2020. godine provedbom kontrole plodnosti tla poljoprivrednog zemljišta analizirano je ukupno 12.577 uzoraka tla, najviše na području Slavonije.

Povećanje kiselosti

Jedan od problema je i zaslanjenje tala. Prema procjenama, zaslanjivanje tla u Europi zahvaća oko 3,8 milijuna hektara, a u Hrvatskoj takvog tla ima u dolini Neretve na oko 1898 hektara, od čega 1348 navodnjavanog, na području Vranskog bazena te u donjem toku rijeke Mirne i Raše u Istri. Dostupni podaci Centra za tlo pokazuju da je na poljoprivrednim tlima uočen i problem smanjenja humoznosti i povećanje kiselosti tla. 

VIDEO: Ne palite klimu tijekom zime? Postoji važan razlog zašto je to dobro činiti