O žujak 2018. ući će u anale postkomunističke tranzicije: prvi put jedna zemlja bivše komunističke istočne Europe dobila je ocjenu “razvijene (eng. developed) ekonomije”, uvrštena je u skupinu 24 najrazvijenijih zemalja svijeta i stavljena na listu koja počinje s Australijom, Austrijom, Belgijom, Kanadom, Danskom, Finskom, Francuskom, Njemačkom... Ta zemlja je Poljska. Kao “razvijenu ekonomiju” Poljsku je u ožujku ove godine reklasificirala britanska tvrtka FTSE Russell, podružnica London Stock Exchange Group, korporacije koja upravlja s Londonskom burzom i koja za svoje klijente, društva za upravljanje investicijskim fondovima, banke, osiguravatelje, mirovinske fondove i druge slične financijske institucije priprema analize i izrađuje burzovne indekse svih dostupnih nacionalnih tržišta kapitala na svijetu.
Trenutno FTSE Russell analizira i razvrstava financijsku imovinu ukupne vrijednosti oko 15 bilijuna dolara. U Hrvatskoj, kao i drugdje u svijetu, uvriježilo se govoriti i pisati o “razvijenim”, o “zemljama u razvoju”, ili “nerazvijenim” bez jasnih kriterija, kao nečemu što je samo po sebi razumljivo. Tako i našu zemlju obično smatramo jednom od “ekonomija u razvoju” ili “u nastajanju” (eng. emerging), no prema FTSE Russellu Hrvatska je od takvih zapravo još daleko, i nalazi se stepenicu niže, među “rubnim” ili “perifernim (eng. frontier) ekonomijama”, na listi 29 zemalja koja počinje s Argentinom, Bahreinom, Bangladešom, Bocvanom, Bugarskom, Obalom Slonovače, Ciprom, Estonijom, Ganom, Jordanom...
No što to, prema FTSE Russellu, Poljsku čini “razvijenim”, a Hrvatsku tek “perifernim gospodarstvom”? Poljsku je FTSE Russell odlučio premjestiti iz skupine europskih “ekonomija u razvoju” među “razvijene ekonomije” (što će stupiti na snagu u rujnu ove godine) budući da je zadovoljila sve od 21 kriterija. Primjerice, ima učinkovit nadzor tržišta kapitala, pošten tretman manjinskih dioničara, jednakopravnost inozemnih, ne ograničava niti otežava repatrijaciju profita...
Prijeboj i namira odvijaju se brzo i sigurno, brokerske usluge su kvalitetne i jeftine, tržište je transparentno... I Hrvatska zadovoljava većinu tih kriterija, no njezino napredovanje barem u skupinu “sekundarnih ekonomija u razvoju” (eng. “secondary emerging”), gdje su Čile, Kina, Kolumbija, Egipat, Indija, Indonezija... priječi to što ne prolazi na testu slobodnog i razvijenog tržišta kapitala te slobodnog i razvijenog tržišta deviza.
Nadalje, što u njoj nije dozvoljeno posuđivanje dionica i njihova prodaja (short selling), što nema likvidnost koja bi podržala krupnije globalne investicije... Slaba likvidnost je sigurno posljedica i činjenice da je Hrvatska na granici mikroekonomije (zemlje s manje od 2,5 milijuna stanovnika), ali nerazvijenost tržišta kapitala u suvremenom svijetu se ne oprašta. A kad se vidi kako su u predstečajnoj nagodbi Agrokora prošli dioničari njegovih “ovisnih tvrtki” Jamnice, Leda, Konzuma i drugih, jasno je da će Hrvatska još dugo ostati “periferna ekonomija”.
2001 sam rekao da Poljska ide naprijed i da ce ako tako nastavi preteci HR, a da Hrvatska nazaduje. Vecina mi nije vjerovala. No gle Poljska ekonomija razvijena, Hrvatska periferna, a to tvrde Engelzi.