Točno godinu dana nakon pokretnja procesa izvanredne uprave, vjerovnici Agrokora postigli su sporazum na koji će način naplatiti svoja potraživanja, a iza naizgled komplicirane sheme stoji činjenica da su ruske banke, koje su Agrokoru i dale najviše kredita, obeštećene s najvećim paketom dionica u novoj holding kompaniji te da su dobavljači, među kojima su najveće domaće tvrtke u prehrambenoj industriji, osigurale naplatu većine dugova, ali i pet godina sigurnog plasmana svoje robe u sve trgovine u sastavu Agrokora.
Najvećih 20 vjerovnika imat će 95% imovine nove kompanije. Kreditori po roll-up modelu i razlučni vjerovnici naplatit će sve tražbine, odnosno 1,5 milijardi eura. Ostali će pretrpjeti velike otpise, međutim dugovi se namiruju udjelima u sustavu koji danas vrijedi malo, ali ima potencijal povećati vrijednost.
Povjerenik do kraja godine
Svi članovi Privremenog vjerovničkog vijeća, uprava Udruge dobavljača i predstavnik VTB banke potpisali su jučer načelni sporazum o ključnim elementima nagodbe, a njime je ugovorena korporativna struktura grupe, dugovi novog holdinga, način naplate tih dugova te sporazum o naplati graničnog duga dobavljača, izvijestio je izvanredni povjerenik Agrokora Fabris Peruško, koji će na čelu kompanije ostati najvjerojatnije do kraja godine, a možda i dulje.
Iako još službeno nema potvrde o tome tko će dobiti koliki udjel, Večernji list je pisao da će ruske državne banke Sberbank i VTB u novom holdingu imati oko 44 posto udjela, vlasnici obveznica oko 25 posto udjela, pri čemu američki fond Knighthead Capital oko 12 posto, domaće banke oko 10 posto te dobavljači i neke domaće tvrtke poput Adrisa oko osam posto. Udjeli će se raspodijeliti po takozvanom EPM modelu koji će biti gotov u idućim tjednima. Oni koji imaju potraživanja iz tvrtki u boljem financijskom stanju naplatit će se bolje, kao i oni koji imaju jamstva više kompanija iz sustava.
– Vlasnički će udio Sberbanka dominirati holdingom. On je najveći vjerovnik, a velik dio im je pokriven jamstvima – potvrdio je Peruško. Sberbank je poručio da se slažu s dogovorenim, ali i upozorio da je “ovo tek početni dogovor te da je pred nama još puno ozbiljnog rada da bi se Agrokor i njegovi vjerovnici složili oko obvezujuće nagodbe u okviru zakonskog roka”.
Novi Agrokor vertikalna je organizacija na četiri razine. Krovna društva bit će registrirana u Nizozemskoj. Zaklada je krovno tijelo i u njoj će vjerovnici imati udjele, a ona nadzire dvije razine holdinga u Nizozemskoj. Uprava nizozemskog holdinga nadzirat će i holding kompaniju registriranu u Hrvatskoj koja će biti dioničko društvo. Hrvatska holding kompanija upravljat će svim tvrtkama unutar sustava Agrokora i postavljati njihove direktore.
U tvrtkama koje imaju veću imovinu od dugova prenijet će se samo dio vlasništva koje je Agrokor dosad imao, a pod hrvatskim holdingom bit će i inozemne tvrtke poput Mercatora ili Frikoma. Udjeli se mogu preprodavati, a još se pregovara o obvezi i pravu prvokupa. Dobavljači su izborili dobru poziciju za sebe. Naplatili su dosad više od 490 milijuna eura, a ugovorili podmirenje još 80 milijuna eura, a kako je objasnila Marica Vidaković, predstavnica dobavljača u Privremenom vjerovničkom vijeću, imali su oko 900 milijuna eura potraživanja. Ipak, sporazumom je dogovoreno da će tih 80 milijuna eura biti isplaćeno u četiri godine, a uvjet za isplatu je da minimalna operativna dobit Konzuma bude 38,8 milijuna eura.
Mršava dobit u dva mjeseca
Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je ovaj sporazum dobra vijest.
– Izvući ćemo lekciju iz ove priče, osigurat ćemo da se nikad ne ponovi pojačavajući nadzor. Puno je pouka, ali temeljni cilj je ostvaren, a to je spas gospodarstva – poručio je Plenković.
A u prva dva mjeseca godine Agrokor, odnosno 17 najvećih tvrtki u njegovu sastavu, imalo je, kako je izvijestila izvanredna uprava, 1,9 milijardi kuna prihoda, ali mršavu operativnu dobit od samo 20,6 milijuna kuna.
Konzum, Velpro, Konzum BiH i Tisak bili su u minusu. Konzum je imao oko 1,2 milijarde kuna prihoda u dva mjeseca, ali i minus od 17,6 milijuna kuna. Ipak, uskrsna kupovina donijela je dobre rezultate pa se u Agrokoru nadaju da će uskoro kompanija biti u plusu. Na konzultante je dosad potrošeno 294 milijuna kuna, pri čemu je timu za restrukturiranje – a to su Alix Partners te Texo Managment i Altera – otišlo 144 milijuna kuna.
Slom Agrokora pogodio bi svakog devetog radnika u Hrvatskoj
Spriječena je i gospodarska i financijska kriza koja bi se osjetila u cijelom gospodarstvu, među brojnim dobavljačima, na radnim mjestima, državnom proračunu, teškoćama u distributivnom lancu i osobito na turističkoj sezoni. To je sve spriječeno zahvaljujući zakonu, izvanrednoj upravi i dobroj volji svih dionika ovog procesa, poručio je premijer Plenković, a što je prijetilo vidljivo je iz jedne od analiza u Banskim dvorima.
Tako je procijenjeno da bi slom Agrokora direktno ugrozio 78 tisuća ljudi, a slom Konzuma, računajući i dobavljače, pogodio bi svakog devetog zaposlenika u Hrvatskoj. Da su zaposlenici Agrokora samo u Hrvatskoj dobili otkaz, proračun bi zbog isplate otpremnina bio opterećen za 1,2 milijarde kuna. Utjecaj na proračun bio bi mnogo veći pa bi tako, prema procjenama, slom Agrokora uzrokovao pad proračunskih prihoda za 2,5 do tri milijarde kuna, odnosno ukupan efekt bio bi povećanje rashoda proračuna za oko četiri milijarde kuna. To bi izazvalo veće zaduživanje države i, shodno tome, veće kamatne troškove.
Pravi problemi tek počinju. Što je s nepovredivosti privatnog vlasništva koju navodno jamči ustav? Pri tome ne mislim na Todorića, nego na prvenstveno male dioničare, mirovinske fondove pa i udjele države. Kako se lex Agrokor može primjenjivati na recimo Ledo, gdje Agrokor ima ispod 50% vlasništva, kao da je vlasnik 100%.? Osim toga cijela nagodba temelji se na izvješću PWC-a. Što ako se izvješće pokaže netočno?