Danska i još jedna neimenovana zemlja u raspravama iza zatvorenih vrata na temu novog fonda za oporavak EU nakon koronakrize iznijele su primjedbe na račun toga što bi Poljska mogla dobiti 64 milijarde eura te tako biti nagrađena umjesto da bude obeshrabrena u vladinoj politici udara na pravosuđe i na prava LGBT zajednice, piše Guardian.
Prema prijedlogu Europske komisije, o kojem se intenzivno raspravlja u Vijeću EU i o kojem će premijeri i predsjednici 27 država članica pokušati postići politički dogovor na summitu 17. i 18. srpnja, Poljska bi kroz novi fond za oporavak EU imala na raspolaganju 37,7 milijardi eura u bespovratnim sredstvima i 26,1 milijardi eura u povoljnim zajmovima.
“Jug EU ostaje praznih ruku”
No, s obzirom na to da se i taj novi fond dogovara u paketu s višegodišnjim financijskim okvirom (VFO; riječ je o sedmogodišnjem proračunu Unije), a u prijedlogu novog VFO-a već od ranije se, prvi put u povijesti Unije, željelo uvjetovati trošenje novca iz fondova obvezom poštivanja vladavine prava i temeljnih vrijednosti Unije, to je potaklo zemlje poput Danske da lobiraju za smanjenje novca onima koji krše temeljne vrijednosti.
Danska premijerka Mette Frederiksen, prema pisanju Guardiana, lobira kod predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela da se promijeni alokacijski ključ na takav način da se smanji alokacija Poljskoj. A države članice koje imaju primjedbi na Poljsku obično imaju i na Mađarsku, čiji premijer Viktor Orbán vodi politiku oponiranja svemu što dolazi iz EU, osim novcu iz EU fondova, koji najviše voli kad prolazi kroz ruke njemu bliskih tajkuna. Prema neslužbenim izvorima Večernjeg lista u Bruxellesu, Mađarska se u raspravama o novom fondu za oporavak drži kao da je protiv svega toga, možda upravo kako bi utržila svoj glas “za” u kasnijoj fazi, a Poljska se deklarira kao “skeptična” prema idejama Danske, Švedske, zemalja Beneluksa, pa čak i Francuske i Italije, koje inzistiraju na uspostavljanju veze s vladavinom prava.
– To je teško shvatiti i prihvatiti s obzirom na to da situacija u Poljskoj nije došla ni blizu onih scena ljudske patnje kojima smo svjedočili u Italiji i Španjolskoj. Poljska se ruga našim vrijednostima i za to biva nagrađena. To je neprihvatljivo. Južna Europa nosi najveći dio tereta koronakrize, migrantske krize i klimatske krize, ali nekako završava praznih ruku – komentirao je neimenovani visoki diplomatski dužnosnik EU, citiran prema Guardianu.
Prvo novac, zatim okoliš
Poljska vlada protivila se u Vijeću EU i rješenjima za migrantsku krizu kao što su migrantske kvote, tj. solidarnost u premještanju tražitelja azila iz graničnih država članica koje su prve na udaru, ali i rješenjima u borbi protiv klimatskih promjena. Za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU Poljska je blokirala i usvajanje strateških smjernica rada Vijeća za unutarnje poslove, upravo zbog rezervi poljske vlade prema samom spominjanju zajedničkog rješenja za migrantsku krizu. Na summitu u prosincu, poljski premijer jedini je imao rezerve prema cilju postizanja klimatske neutralnosti EU do 2050. godine. Tada je govorio kako prvo treba vidjeti koliko će Poljska dobiti novca kroz novi VFO, pa će tek potom moći reći prihvaća li Poljska taj cilj koji se tiče zaštite okoliša.
Sada, nakon što je koronavirus povećao prijedlog VFO-a s 1150 milijardi eura na 1850 milijardi eura, neke su se države članice očito sjetile ponašanja Poljaka u proteklih nekoliko godina koliko je na vlasti u Varšavi euroskeptična vlada, pa traže da se takvo ponašanje ne nagrađuje dodatnim milijardama. Hoće li njihov stav proći, tek treba vidjeti jer pregovori još traju.
Poljska jednostavno odbija da direktive iz Moskve zamjeni direktivama iz Berlina. Mnogi iz EU odbijaju da to shvate, ali to je činjenica sa kojom moraju računati.