Predsjedničke izbore koji su se jučer održavali u Poljskoj sa zanimanjem su pratili i u Bruxellesu i u Washingtonu. I to ne samo zato što su to bili prvi predsjednički izbori u jednoj državi u Europskoj uniji tijekom pandemije koronavirusa, koja je na petom mjestu po broju stanovnika (oko 38 milijuna) među 27 zemalja članica, već i zato što je u njoj moguć preokret s populističke na politiku razumnije suradnje. Na izborima čiji su rezultati objavljeni po zaključenju ovog broja, bilo je 11 kandidata, ali ankete su govorile da će u drugi krug (12. srpnja), najvjerojatnije ići sadašnji predsjednik Andrzej Duda (47), predstavnik konzervativne stranke Zakon i pravda (PiS) i Rafał Trzaskowski (48), sadašnji gradonačelnik Varšave predstavnik Građanske koalicije (KO).
Poljska na meti kritika
Prije samo dva mjeseca, kada su se 5. svibnja trebali održati izbori, Duda je imao rejting veći od 50 posto i mogao je već u prvom izbornom krugu osvojiti svoj drugi mandat, ali sada su mu ankete davale od 40 do 45 posto glasova. Trzaskowski pak je prema tim istim anketama imao podršku od 30 do 35 posto birača i u drugom bi krugu mogao poremetiti Dudine i PiS-ove planove. Treći u anketama bio je neovisni kandidat Szymon Holownia (43).
Ostalim kandidatima (Robert Biedroń, Krzysztof Bosak, Władysław Kosiniak-Kamysz, Stanisław Żółtek, Mirosław Piotrowski, Marek Jakubiak i Paweł Tanajno) ispitivanja javnog mnijenja nisu davala šanse ulaska u drugi krug. Duda, koji je nedavno bio u Washingtonu, čime je bio prvi državnik u posjetu SAD-u od početka pandemije COVID-19 i uživa potporu američkog predsjednika Donalda Trumpa, nije dobio pomoć u sektoru obrane koju je priželjkivao. Nadao se da će u Poljskoj, gdje je mnogima, posebno biračima s desnice, draži SAD od EU, ponovno mu porasti popularnost, ali se čini kako do toga nije došlo. Vladu i šefa države u Varšavi kritiziraju mnogi političari drugih europskih država posebno zbog zakona u pravosuđu kojima se, prema njihovu mišljenju, ugrožava demokracija, i to samo 30 godina od pada komunizma.
Od početka svibnja, kada je prema nekim ispitivanjima javnosti, mogao dobiti čak 60 posto glasova do danas mnogo se toga izmijenilo. Nezaposlenost je porasla, pojavila se opasnost od ekonomske krize, kao i mogući rezovi ekonomskih fondova zbog nedemokratskih zakona, utjecali su na promjenu raspoloženja poljskih birača. Glavni Dudin protukandidat Trzaskowski nije ljevičar, dapače, predstavnik je desnog centra, odnosno Građanske platforme, ali čija je politička platforma sasvim drugačija od one koju ima PiS. Primjerice, Trzaskowski podržava obranu prava homoseksualaca. Dakako, prema brojkama je još daleko od pobjede, ali sama činjenica da je uzdrmao granitnu vladavinu PiS-a pokazuje kako se nešto mijenja. Njegov je uzlet bio težak i zato što glavne državne medije drži PiS, pa oporbene stranke nemaju mogu dobiti veći prostor.
Povijest i pobačaj teme
Prema zakonu iz 2015. koji je oblikovao PiS, vlada te stranke snažno kontrolira medije. EU je tražio izmjene takvog zakona, ali uzalud. Prema međunarodnoj organizaciji Amnesty International, samo su 2017. 234 novinara dobila otkaz ili bila primorana dati otkaz. U najmanju ruku čudan je i zakon koji zabranjuje konclogore koji su u Drugome svjetskom ratu otvoreni na prostoru poljske države nazivati "poljskima". Prekršitelji su mogli dobiti i do tri godine zatvora. Ta je kazna kasnije ublažena zbog međunarodnih pritisaka, posebno Izraela, ali se još uvijek ne smije kazati da su nacistički bili "poljski" konclogori. PiS želi, bez obzira na to što je bilo Poljaka heroja i krvnika, istaknuti samo pozitivnu stranu prošlosti. Zakon o pobačaju također je politička tema. Poljska ima jedan od najstrožih zakona o pobačaju u Europi, kao i najveći broj liječnika koji, kako kažu, zbog savjesti ne žele provesti operaciju, pa postoji opasnost od velikog broja nelegalnih pobačaja. Zakon u samo tri slučaja dopušta pobačaj: ako je žena zatrudnjela nakon silovanja, ako postoji opasnost za život trudnice i ako postoje teške malformacije fetusa. PiS je htio otkloniti ovu treću mogućnost, ali je nacrt zakona povučen nakon velikih prosvjeda.
Druze Silvije ovo nije dvoboj desničara i centrista nego dvoboj izmedju ljevičara i centrista . Nije svatko ko ne podrzava leftizam desnicar