Gdje turisti u Dubrovniku provedu najviše vremena? Jedni će reći na zidinama, drugi u crkvama, treći na plaži... I nitko od njih neće biti u pravu. Naime, kada gosti grada pod Srđem, posebno stranci, otkriju kartu Starog grada na kojoj su označene sve granate koje su na taj dragulj arhitekture i povijesti pale tijekom Domovinskog rata, to je trenutak koji ih doslovno prikuje na mjestu. Misleći ljudi jednostavno ne mogu vjerovati da negdje uz njih, na istom svijetu, žive oni koji su tu ljepotu i povijest željeli sravniti sa zemljom. No povijest Dubrovnika povijest je slobode, obrane vjekovnog načina života i vrijednosti. A takvu priču zapravo pričaju i sva mjesta u okolici Dubrovnika, ona koja čine čarobne vizure samog juga Hrvatske.
Najljepša pozornica svijeta
Jedna od najljepših priča s tog područja ona je o parku Orsula, čarobnom mjestu s kojeg se pruža spektakularan panoramski pogled na Dubrovnik, ali i na zalazak sunca, koji posebno uzbudljiv postaje kada se pred Dubrovnikom i Lokrumom usidre luksuzne jahte iz cijelog svijeta. U parku Orsula nalaze se ostaci crkvice svete Orsule, a tuda je u davnoj prošlosti prolazio glavni i jedini kopneni put u grad. Danas je to jedna od najljepših pozornica na svijetu. Park Orsula svojim je rukama podigao jedan čovjek – Andro Vidak. On je “pronašao” zapuštenu liticu nad morem, zaraslu u drač, tada tek razminiran deponij kojekakvog smeća. Svojim je rukama izgradio kameni amfiteatar i stvorio ljetni festival u parku Orsuli, na mjestu gdje guštanje u glazbi koje potraje do ranih jutarnjih sati ne smeta nikome.
“Proces uređenja parka i gradnje amfiteatra bio je čista fizikala, puno radnih sati u kombinezonu, krčenja, sađenja, poravnavanja, gradnje... Sve sam radio iz glave, zidić po zidić, iz dana u dan. S obzirom na to da je mjesto smješteno izvan grada i da nikoga nije zanimalo jer zapravo nije ni postojalo, malo je tko i znao da tamo nešto nastaje, tek moji prijatelji od kojih su mi neki pomagali. Drač je zaklanjao poglede tako da sam tek po završetku osnovnih kontura 2011. godine predstavio mjesto javnosti i započeo s prvim malim festivalom u vlastitoj produkciji. Cijeli je kompleks nastao u kamenjaru iznad dubrovačke povijesne jezgre te je specifičan baš po tome što je nastao dugogodišnjim ručnim radom amatera te je zato unikat. Odmah se vidi da odstupa od današnjih uvriježenih načina gradnje koji su nerijetko kič i čemu smo svjedoci na svakom koraku. Ovdje je osjetno prisutna ljudska komponenta, osjećaj, ljubav i pažnja, što ljudi odmah prepoznaju. Također, važno je da lokalitet ima tri istovremene funkcije. Orsula je vidikovac, ljetna pozornica i arheološki lokalitet”, rekao je Andro Vidak Steli Lechpammer u intervjuu za Večernji list.
Početkom 15. stoljeća dubrovački su gospari počeli graditi ljetnikovce u trstenom, pomorski kapetani donosili su biljke iz cijelog svijeta i tako je nastao najstariji arboretum
No, čak i u vrijeme zimskih dana, ovo je lokalitet koji svakako treba obići, doduše bez glazbe, sjesti u miru i uživati u jedinstvenoj panorami koji se prostire pred promatračem.
Takav neodoljivi doživljaj, podjednako moćan i zimi, nudi i Arboretum u Trstenom. I to je još jedna priča o razaranjima tijekom Domovinskog rata, još jedna priča o upornosti ljudi koji su vlastitim rukama iznova oživjeli ljepotu oko sebe. Trsteno je maleno mjesto dvadesetak kilometara udaljeno od Dubrovnika, mjesto gdje su nekadašnji plemići, najbogatije i najmoćnije obitelji starog Dubrovnika gradile svoje ljetnikovce kako bi za najvećih ljetnih žega pobjegle iz okruženja zidina.
Najvažniji je svakako bio ljetnikovac Gučetić-Gozze jer oko njega je u petnaestom stoljeću, još davne 1494. godine, niknuo najstariji arboretum na svijetu. I to je priča o dubrovačkoj povijesti jer na ladanjski posjed dubrovačke plemićke obitelji slijevale su se biljke iz cijelog svijeta, svi dubrovački kapetani tamo su donosili biljke i sjemenje, a do danas su sačuvana stoljetna stabla palmi, eukaliptusa, lovora i raznog egzotičnog drveća i grmlja. Čak 300 različitih vrsta biljaka čeka posjetitelje u najljepšem primjerku vrtne arhitekture dubrovačkih ljetnikovaca, koji se prostire na površini od čak 25 hektara. I da, upravo je taj arboretum i njegova čuvana Neptunova fontana dio najčarobnijih scena “King’s Landinga” u svjetski poznatoj televizijskoj seriji “Igra prijestolja”.
Zimsko radno vrijeme
Arboretum Trsteno otvoren je i prima posjetitelje i tijekom zimskih mjeseci, naravno sa skraćenim radnim vremenom, jer razgledavanje ovisi o dnevnom svjetlu. Do njega se vrlo lako dolazi čak i jednom od redovnih autobusnih linija koje povezuju Dubrovnik i Dubrovačko primorje, a to je put od svega dvadesetak minuta vožnje. Zimsko radno vrijeme u periodu od studenog do travnja je od 8 do 16 sati, a postoji i mogućnost stručnog vodstva za grupe koje svoj posjet moraju najaviti. Cijene ulaznica kreću se od 50 kuna za individualne posjete do 30 kuna za studente i djecu, dok je za razgledavanje za umirovljenike iz Hrvatske, invalide, hrvatske branitelje, učenike škola iz Dubrovačko-neretvanske županije i sve građane Dubrovnika besplatno.
Vrijedan izleta i za vrijeme zimskog odmora u Dubrovniku je i otočić Koločep u Elafitskim otocima, ujedno i najjužniji hrvatski naseljeni otok. Koločep je smješten zapadno od Dubrovnika od kojeg je udaljen 3 kilometara, no ako nekog Dubrovčanina gost upita kako najjednostavnije doći tamo, lako je moguće da će zalutati. Naime, Koločep je jedini jadranski otok koji ima dva naziva, a lokalno stanovništvo gotovo isključivo rabi neslužbeni naziv Kalamota, dok će svaki stanovnik Koločepa za sebe reći da je Kalamotez.
Izvorno i staro ime otoka potječe još iz grčkih vremena, kalamos znači ribarski štap, a to ime zapravo i danas otkriva glavnu zanimaciju otočana. Ako se odlučite za izlet na otok na kojem nema asfalta i prometa, vožnja brodom iz gruške luke traje svega pola sata. Izlet se i te kako isplati na otoku goste čeka odlična gastronomska ponuda, a zimi i miomirisna šetnja maslinicima i drvoredima palmi i divljih naranči. A onaj tko se šeće Koločepom opet ušeće ravno u slavnu povijest.
Naime, dva pomorca s Koločepa otkrila su Ameriku. Bili su dio posade legendarnog Kolumbova broda Santa Maria.
Je, je, je sigurno.