Nije slavan kao Dubrovnik, ali jednako je gostoljubiv, pa posjetitelji u Cavtatu također uživaju u lijepom moru, bogatoj povijesti, dobroj gastronomiji, ali i – u nešto više mira nego što u ljetnim mjesecima pruža Dubrovnik. I mnogi slavni, bogati stranci to su otkrili pa upravo Cavtat biraju za svoju ljetnu bazu. A neveliki grad uglavnom i živi od turizma i turista. Taj se gradić na jugu može pohvaliti s pet hotela, od kojih je najpoznatiji visokokategornik Croatia, i neizbježnim i brojnijim privatnim smještajem, te brojnim restoranima, caffe barovima, suvenirnicama, te lukom za prihvat manjih i većih jahti i izletničkih brodica.
Zaroniti u povijest
Kako bilo, ovo dalmatinsko malo misto godit će namjerniku koji se želi samo okupati i osunčati, ali uživat će i oni koji požele zaroniti u lokalnu povijest. A Cavtat, iliti po starom Civitas vetus, ima i dugu i burnu povijest.
Nekoliko stoljeća prije Krista na njegovu mjestu bila je grčka kolonija Epidaurum, a zatim rimska utvrda Epidaurus s obrambenim zidinama, amfiteatrom i građevinama. Sredinom sedmog stoljeća ondašnji su žitelji Cavtata morali pobjeći pred nadirućim Slavenima, a utočište su našli u podnožju Srđa gdje su osnovali novo naselje, Raguzu, iz koje je izrastao današnji Dubrovnik.
Iz vremena Republike
Grad je tijekom nekoliko ratnih pohoda rušen, a u 7. stoljeću i potpuno uništen. Dubrovačka Republika kupila ga je kad i Konavle, u 15. stoljeću i ponovno ga sagradila tako da su današnje vizure Cavtata iz vremena Dubrovačke Republike. Postoje brojni tragovi koji svjedoče o povijesti staroj tisućama godina. Namjernik će tako, uspne li se do vrha poluotoka Rata, nedaleko od franjevačkog samostana, pronaći i ostatke hramova nekadašnje grčke akropole i rimskog foruma. Veći dio cavtatskih kulturno-povijesnih spomenika pripada, inače, renesansi s tragovima gotike: Knežev dvor, utvrde, zidine oko grada, trgovi, crkva sv. Nikole, crkva Gospe od Cavtata...
