Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak potvrdila je novinarima ispred Banskih dvora da su poništeni natječaji za izbor ravnatelja škola koji nisu bili u skladu sa zakonom, dodavši da su u međuvremenu postavljeni v.d. ravnatelja tih škola te da sve procedure idu dobro.
Ministrica Divjak rekla je kako su natječaje za izbor ravnatelja škola poništavala upravna vijeća, ako nisu bili raspisani u skladu sa zakonom te da nema točan broj natječaja koji su poništeni.
"Natječaje su poništavala upravna vijeća ukoliko nisu bili raspisani u skladu sa zakonom jer bi to značilo da ni izbor ravnatelja ne može biti proveden u skladu sa zakonom. U međuvremenu su postavljeni v.d. ravnatelji i sve procedure idu dobro", rekla je Divjak.
Dodala je da Ministarstvo zasad nije dobilo nijednu informaciju da je bilo tko ostvario svoje pravo po Zakonu o braniteljima i postao ravnatelj.
"Što se tiče same primjene Zakona, za nju je nadležno Ministarstvo branitelja. Mi smo izmjenama i dopunama Zakona o obrazovanju osigurali da se uz obavezne kriterije - završeni fakultet, stručni ispit, potvrda o nekažnjavanju, sada boduju i dodatne kompetencije. To znači poznavanje stranoga jezika, rad na projektima i različite druge kompetencije i u tom slučaju se bilo koje pravo prednosti može ostvariti jedino u slučaju kada imamo dva izjednačena najbolja kandidata. Kao što i sami vidite do sada nije došlo do ostvarivanja toga prava", zaključila je ministrica.
Prema pisanju medija, poništeno je četrdesetak natječaja za ravnatelje škola, a kako je u priopćenju navelo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, školski su odbori poništili natječaje za ravnatelje koji nisu bili u skladu sa Zakonom o braniteljima ili nekim drugim zakonskim propisom.
Divjak: Novim zakonom o osiguravanju kvalitete uvodimo reda u sustav visokog obrazovanja
Odgovarajući na pitanja novinara ispred Banskih dvora, Divjak je istaknula kako je u pripremi novi zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju kojim se, kako je rekla, "uvodi reda u sustav visokoga obrazovanja".
To znači da, osim toga da se zalažemo za autonomiju sveučilišta, tražimo i odgovornost, odnosno odgovornost čelnih ljudi na sveučilištima za trošenje novca poreznih obveznika, a samim time i odgovornost za rezultate, istaknula je ministrica.
"U tom smislu zakon o osiguravanju kvalitete daje novi okvir, pa primjerice uvodimo i kriterij da se novi studijski programi kad se otvaraju moraju biti usklađeni sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, što znači da se usklađuju studijski programi s potrebama tržišta rada", objasnila je Divjak.
To, smatra, "ne odgovara baš svima, kao što ne odgovara svima uvođenje reda u sustav financiranja visokih učilišta".
Na dodatno pitanje novinara kome to ne odgovara, ministrica je odgovorila kako "imamo malu pobunu nekih rektora koji misle da autonomija sama za sebe ne znači odgovornost, a zapravo je potpuno drukčije".
"Autonomija mora biti takva da je svatko odgovoran i za rezultate pa između ostalog i za rezultate koji se odnose i na međunarodnu usporedivost što se tiče znanstvenih postignuća, ali i na rezultate koji se tiču zapošljivosti studenata koji završavaju pojedine studijske programe. U tom smislu mi ne smijemo popuštati i moramo ići za time da osiguramo kvalitetu u visokom obrazovanju", rekla je Divjak.
O mogućnosti dolaska stranih sveučilišta u Hrvatsku, što predviđa novi zakon o kvaliteti, ministrica je rekla kako je riječ o usklađivanju s direktivama EU o uslugama te da ona već sada mogu nuditi programe u Hrvatskoj.
"Već danas može Tehničko sveučilište iz Graza nuditi program u Hrvatskoj, no to ne znači da je ono akreditirano po hrvatskom sustavu, nego po austrijskom. I onaj tko dobije diplomu, dobije austrijsku diplomu, a da bi mu se ona priznala, mora ju nostrificirati", objasnila je.
"Mi bismo bili jako sretni i zadovoljni kada bismo, umjesto toga da nam tisuće maturanata odlazi iz Hrvatske, mi zapravo imali kvalitetno obrazovanje u Hrvatskoj. Protiv konkurencije moramo se boriti kvalitetom, a ne zabranama", poručila je ministrica znanosti i obrazovanja.
>> Pogledajte i razgovor s dječjom pravobraniteljicom
Kaj ova sa 1% podrške hr pučanstva nam radi....to se zove slučaj država...