Žene s mlađim bratom imaju veću vjerojatnost da rade u zanimanjima u kojima dominiraju žene i da biraju tradicionalnijeg partnera. Za njih je 7,4% manje vjerojatno da će raditi u znanosti i tehnologiji (STEM), u zanimanjima u kojima su muškarci još dominantni i obično bolje plaćeni. Pokazalo je to istraživanje Anne Ardila Brenøe sa sveučilišta u Zürichu i Instituta za studij rada (IZA) u Bonnu koje se temelji na podacima prikupljanim u Danskoj u razdoblju duljem od 20 godina. Brenøe je usporedila prvorođene žene koje su imale mlađeg brata sa ženama koje su imale drugorođenu sestru.
Bez politikantstva i aktivizma
Kako je obitelj sastavni dio socijalizacije djeteta, spol djece može imati presudan utjecaj na način na koji braća i sestre međusobno komuniciraju i kakve interakcije imaju roditelji s djecom.
– Istraživanje se temelji na podacima prikupljanim u Danskoj dulje od 20 godina, što studiji daje dodatnu vrijednost. Danska je zemlja koja u svim aspektima ima jednak tretman djevojčica i dječaka, u obitelji, školi, općenito u društvu. Bogati su, te je u ovom slučaju isključeno objašnjenje da roditelji više novca ulažu u mušku nego u žensku djecu. Za hrvatske društvene prilike je to istraživanje vrlo poučno. Vidimo da je podzastupljenost žena u STEM području, kada mu se pristupa bez ideologiziranja, politikantstva, rodnog ili bilo kakvog aktivizma, moguće objasniti samo i isključivo unutar znanstvenog okvira. I u naprednim, socijalno osjetljivim državama poput Danske, rađanje i odrastanje djevojčica i dječaka obilježeno je obiteljskim prigodama i utjecajima. Red rođenja i spolna struktura braće i sestara djeluju na odrastanje sistematski. U kontekstu STEM-a, u slučaju djevojčica to je rezultiralo smanjenjem šanse da će se odlučiti za STEM zanimanja – komentira istraživanje Josip Burušić, doktor psihologije i stručnjak iz Instituta Ivo Pilar koji se bavi obrazovanjem.
‘Ekskluzivno’ za dječake
U slučaju dječaka, obiteljski utjecaji, dodaje, smanjuju šansu da će se dječaci odlučiti za tzv. ženska zanimanja. Brojni su tome uzroci. Primjerice potreba roditelja, ističe, da svoje ponašanje prilagođavaju djetetu ovisno o njegovu spolu, različitost u međusobnim interakcijama muške i ženske djece, u odnosu na strukturu interakcije među braćom, odnosno među sestrama.
Iako su u većini zemalja OECD-a žene obrazovanije od muškaraca i dalje odabiru područja studiranja koja vode do bitno nižih plaća. Studija je pokazala da žene s mlađim bratom zarađaju manje od žena koje imaju mlađu sestru i da majke provode više, a očevi manje vremena s prvorođenim kćerima ako je drugo dijete dječak. Stoga djevojke s mlađim bratom dobivaju manje kvalificiranu pomoć u domaćim zadaćama u tradicionalno dominantno muškim temama, što može umanjiti njihov interes u tim područjima.
Burušić ističe da smo u okviru prvog hrvatskog znanstvenog projekta posvećenog STEM zanimanjima i STEM školskom području, JOBSTEM projekta, razmatrali i još razmatramo,koliko djeca kod nas imaju izraženo spolno stereotipizirajuće gledanje na zanimanja.
– Prvi smo put u hrvatskom obrazovanju pokazali da je razina spolnostereotipizirajućih vjerovanja o STEM školskim predmetima i STEM zanimanjima prilično visoka. Djevojčice smatraju da su STEM zanimanja više za dječake, a to isto misle i dječaci, osobito oni koji su jako zainteresirani za STEM i djevojčice koje nisu uopće ili su vrlo malo zainteresirane za inženjerska, tehnička i prirodoslovna zanimanja. Dječaci koji su u tom području, drže ga ekskluzivnim za dječake, a djevojčice koje nisu u tome, interesa za njega baš i nemaju. Vjeruju i postupaju po uvjerenjima da ni one same a ni djevojčice općenito nemaju u STEM području što tražiti – govori Burušić.
To je za naš obrazovni sustav takav izazov da je, dodaje, začuđujuća lakoća kojom pojedinci misle da će samo kupnjom deset tableta ili uvođenjem nekoliko prirodoslovno povezanih igrica to čvrsto vjerovanje promijeniti. Druga naša studija pokazala je da će djevojčice i dječaci koji imaju stereotipno vjerovanje o STEM-u, a puno ih je, razviti i vjerovanja da i kad bi nešto pokušali vezano uz STEM, ne bi bili uspješni, što zatvara priču – zaključuje Burušić.
Pun mi je k.. takvih istraživanja. Evo nedavno smo zato iz jednog članka mogli saznati da zato žene jeftinije odlaze u mirovinu. Samo daju p..., a muškarci to plaćaju u €.