Gotovo četvrtina svjetskog stanovništva izložena je značajnim rizicima od poplava, prema novom istraživanju objavljenom ovaj tjedan, koje upozorava da su oni u siromašnijim zemljama ranjiviji, piše AFP.
Poplave uslijed obilnih oborina i oluja pogađaju milijune ljudi svake godine i uzrokuju milijarde dolara štete.
A rizici rastu jer klimatske promjene uzrokuju ekstremnije oborine i porast razine mora pa se povećava izložena populacija.
Autori nove studije, objavljene u časopisu Nature Communications, proučavali su globalne podatke o rizicima od riječnih i morskih poplava, kao i raspodjelu stanovništva i procjene siromaštva Svjetske banke.
Utvrđeno je da za oko 1,81 milijarda ljudi - ili 23 posto ljudi na planeti - postoji povećana mogućnost porasta vodostaja što bi "predstavljalo značajne rizike za živote i egzistenciju, posebno ranjivih skupina stanovništva", navodi se u studiji.
Prema studiji, sveukupno gotovo 90 posto onih koji su izloženi poplavama živi u zemljama nižeg ili srednjeg dohotka.
Također je zaključeno da je broj ljudi koji žive u siromaštvu i pod velikim rizikom od poplava "znatno veći nego što se mislilo".
Istraživači su otkrili da je na područja izložena velikim poplavama otpadalo 12 posto svjetskog BDP-a u 2020.
No, rekli su da bi jednostavno koncentriranje na monetarnu vrijednost moglo uzrokovati veću pozornost prema zemljama s višim prihodima i gospodarskim središtima.
"Računajući razine siromaštva izloženog stanovništva, pokazujemo da su zemlje s niskim dohotkom nerazmjerno izložene rizicima od poplava, dok su ranjivije i u pogledu katastrofalnih dugoročnih učinaka", navodi se u studiji Juna Rentschlera iz Svjetske banke i njegovih kolega.
Rastući rizici
Autori studije ističu da čak 1,24 milijarde ljudi koje ugrožavaju poplave živi u južnoj i istočnoj Aziji, a trećina globalno otpada na Kinu i Indiju.
"Istraživanje daje "prve globalne procjene interakcije između izloženosti riziku od poplava i siromaštva", rekao je Thomas McDermott s Nacionalnog sveučilišta Irske Galway, u povezanom komentaru objavljenom u Nature Communications.
Autori su rekli da su prethodne studije često bile ograničene geografski, kao i tipom procijenjenog rizika od poplava, pa su podcijenile koliko je ljudi diljem svijeta izloženo.
"Očekuje se da će klimatske promjene i rizični obrasci urbanizacije dodatno pogoršati ove rizike u narednim godinama", dodali su.
Prema mreži znanstvenika koji prate utjecaje klimatskih promjena World Weather Attribution, globalno zatopljenje učinilo je ekstremne oborine češćim i intenzivnijim u većem dijelu svijeta.
To je vjerojatno pogoršalo poplave u ovim područjima, iako znanstvenici naglašavaju da drugi ljudski čimbenici također igraju ulogu, kao što su odluke o tome gdje se grade kuće i infrastruktura.
Ovog mjeseca, rekordne poplave na jugu Kine raselile su više od pola milijuna ljudi.
Crveni križ objavio je u utorak da sedam milijuna stanovnika Bangladeša "očajnički" treba sklonište i pomoć, nakon nekih od najobilnijih kiša u posljednjih stotinu godina.
talijanske rijeke pričaju sasvim drugu priču. poplave? krivac je čovjek, koji je prirodna korita pretvorio u kanale, kojima vode brzo otječe. nema više usporene akumulacije po livadama i poljima, pa polakog otpuštanja vode, ocjeđivanja. sad gledamo da voda čim prije od nas ode, da je nama 'suho'. tolka asfaltirana dvorišta, krovovi, ceste, nogostupi, parkirališta. umjesto da zemlja to upija, mi to koncentrirano šaljemo u one iste nekadašnje potoke. i još se čudimo?! budimo sretno što je još na alpama nešto ledenjaka, kad njih ne bude, budemo mi ljeti ko danas talijani skapavali od žeđi. za 50 godina. neće dravom ni dunavom, savom, teći tolko vode. poplave su nam najmanja briga, njih se da riješiti. ali manjak vode baš i ne.