Razorne poplave u istočnoj Hrvatskoj, BiH i Srbiji mogle bi postati sve učestalije nastavi li se globalno zatopljenje te je potrebna odlučna akcija u zaustavljanju zagađivanja, upozoravaju Ujedinjeni narodi. „Ne možemo sa sigurnošću tvrditi da su te poplave direktna posljedica klimatskih promjena, no zbog globalnog zatopljenja ovakve će katastrofe biti sve učestalije“, rekao je Večernjem listu Achim Steiner, izvršni direktor UN-ovog programa za okoliš (UNEP).
„Poplave u Hrvatskoj nas jasno upozoravaju da je sjedenje po strani, odnosno izostanak borbe protiv zagađivanja okoliša opasan. Vjerujem da sada svaki stanovnik ondje želi akciju.“, istaknuo je. U Bruxellesu je na konferenciji „Zeleni tjedan“, posvećenoj europskim politikama za zaštitu okoliša, upozorio da je potrebno napraviti zaokret prema zelenoj ekonomiji koja bi se zasnivala na obnovljivim izvorima energije.
„I ranije u povijesti imali smo u Europi ekstremne uvjete no umjesto svakih sto godina sada se katastrofe događaju svakih deset, odnosno puno učestalije“, rekao je. Za njega je borba protiv zagađenja jednaka borbi protiv ropstva ili kršenja ljudskih prava.
„Pitanje je trenutka kada ćemo dotaknuti kritičnu točku. Za pogođene poplavama u Hrvatskoj, BiH i Srbiji ona je dotaknuta“, naglašava. Svake godine se ne sastancima upozorava na razorne posljedice globalnog zatopljenja no u stvarnosti se čini da nema napretka. Nijemac Steiner, koji će na čelu UNEP-a biti do 2016. godine, kaže:
„Ako ste znanstvenik ili se bavite okolišem stvarno morate biti frustrirani sporošću napretka. Pa ipak, neke promjene se vide. Lani je više novca uloženo u obnovljive izvore energije nego u naftu, plin i ugljen zajedno“.
U rujnu 2015. u Parizu se održava veliki UN-ov summit o klimatskim promjenama tijekom kojeg se očekuje potpisivanje svjetskog sporazuma. Globalni pregovori započeti 1997. u Kyotu, gdje su se zemlje obvezale smanjiti ispuštanje štetnih plinova, više puta su prekidani.
No optimizam se pojavio nakon što su Kina i SAD, najveći zagađivači, najavili zaokret. Predstavnik Kine He Jiankun rekao je da će njegova zemlja ograničiti ispuštanje plinova u sklopu petogodišnjeg plana koji bi mogao biti potvrđen u Parizu, a uveden 2020. godine.
Sjedinjene Države bi do 2030. mogle smanjiti ispuštanje ugljičnog dioksida za 30 posto u odnosu na razinu iz 2005. godine. „Pogledamo li signale koji trenutačno dolaze iz tih dviju zemalja možemo vidjeti snažan zaokret u njihovoj lokalnoj orijentaciji što je temelj za drugačiji pristup na međunarodnoj razini“, kaže Steiner.
Europska unija namjerava do 2020. smanjiti ispuštanje štetnih plinova za 24,5 posto u odnosu na razinu iz 1990. Lani je ispušteno 19 posto manje plinova u odnosu na tu godinu dok ih je u SAD-u proizvedeno 4,3 posto više. „I građani i kompanije sada jasno vide da je došao trenutak da budu na pravoj strani povijesti“, kaže Steiner. Na izborima za Europski parlament stranke Zelenih izgubile su prošli mjesec pet mjesta. Posebno su loše prošle u Francuskoj gdje su osvojile 6 zastupničkih mjesta, dok su na izborima 2009. dobile 15 mjesta. U Njemačkoj je broj „zelenih“zastupnika pao s 14 na 12, a slab rezultat polučile su u tradicionalnim uporištima Švedskoj i Nizozemskoj.
Steiner, međutim, ne misli da Zeleni gube boju. „Nije točno da Zeleni svugdje u Europi gube“, kaže. U zemljama gdje nikada nisu imali zastupnike, u Mađarskoj i Litvi, osvojili su dva, odnosno jedno mjesto. „Za slabiji rezultat nije glavni razlog pomicanje od zelenog, već su stanovnici zaokupljeni drugim temama poput gospodarske krize. Važno je istaknuti da je danas čitav politički spektar postao ekološki osviješten“, kaže.
U percepciji ljudi zelena ekonomija više se ne odnosi samo na okoliš već i zapošljavanje. „U novim čistim tehnologijama, obnovljivim izvorima i cirkularnom gospodarstvu, gdje se otpaci koriste u proizvodnji novih proizvoda, otvarat će se radna mjesta“, kaže.
>> Tek svakoga četvrtog menadžera u svijetu briga kako utječe na okoliš
Zagadjenje = poplava? Pa tko je ovdje lud? Gradite nasipe, polave su postojale i postojat ce.