Zakon o ispitivanju porijekla imovine i oduzimanju nezakonito stečene koristi još jednom je došao u fokus javnosti. Ovoga puta zaziva ga predsjednički kandidat Miroslav Škoro koji je, suočen s medijskim napisima vezanim uz poslove tvrtke u kojoj ima petpostotni udjel s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, poručio je da će kao predsjednik raspisati zakonodavni referendum o ovom zakonu. Pritom će, kaže, prvo tražiti da se ispita porijeklo njegove, a potom i imovine drugih političara i dužnosnika.
Zakon ukinut 1990.
Škoro nije prvi koji predlaže ovakav zakon. Lani je Vlada odbila prijedlog Živog zida i Snage da se zakonom omogući preispitivanje imovine državnih dužnosnika, sudaca, članova uprava i nadzornih odbora itd., a jednako je nedavno prošao i sličan prijedlog HSS-a. Vlada je obrazložila da bi takav zakon kršio ustavna prava dužnosnika. Zakon o porijeklu imovine postojao je u bivšoj državi, no tadašnje komisije za ispitivanje porijekla imovine nisu imale velikog učinka.
Hrvatska je zakon ukinula odmah po osamostaljenju, a to su učinile i druge bivše jugoslavenske republike. Potreba njegova ponovnog donošenja nakon toga spominjala se naročito nakon sumnjive pretvorbe i privatizacije, no ključni argument protiv uvijek je bila činjenica da je problematično očekivati od bilo koga, pa i od političara, da nakon više desetljeća dokazuje da je za imovinu koju je stekao imao pokriće u prihodima. Posebno kada se zna da su Poreznoj upravi dostupni podaci o prihodima svih građana pa bi se, ako u nekom trenutku zaključi da je nečija imovina sumnjiva, s pravom postavilo pitanje zbog čega to Porezna uprava nije ranije zaključila.
Strože prema dužnosnicima
Ustavnopravni stručnjak Mato Palić odbija argument da bi ovakav zakon bio protuustavan. Podsjeća da je i sada zakonski moguće posebno oporezivanje imovine bez pokrića u prihodima i onda kada ne postoji sumnja da je ta imovina stečena kaznenim djelom.
– Ako se odredi neki vremenski period unatrag u kojem čovjek mora moći dokazati kako je stekao svoju imovinu, ne vidim zbog čega bi to bilo protuustavno – kaže Palić i dodaje kako se pravo vlasništva, kao i druga ustavna prava, može ograničiti ako je to u interesu društva.
A kada je riječ o dužnosnicima, onda je, kaže, nužno propisati i stroža pravila. Upozorava, međutim, kako je zakonodavni okvir za praćenje razmjera imovine i prihoda i sada vrlo solidan, ali da se, usprkos tome, događaju situacije u kojima imovina visokih dužnosnika pobuđuje sumnju, ali institucije ne reagiraju. Kao dokaz navodi najnoviji slučaj ministra uprave Lovre Kuščevića kojemu bi, kaže, da je u nekoj drugoj državi, na vrata već pokucali policija i DORH. S obzirom na to da se to ovdje ne događa, pitanje je bi li i poseban zakon išta primijenio, zaključuje Palić.