Posebni porez na zaslađena pića u roku od tri mjeseca

Unatoč prigovorima proizvođača bezalkoholnih pića pri HGK, HUP-u i GIUPP-u kako nema znanstvenih dokaza da porezi na određenu kategoriju proizvoda mogu utjecati na smanjenje pretilosti – ali zato nepovoljno utječu na gospodarstvo, ugrožavaju domaću industriju i radna mjesta, potiču prekograničnu kupnju i sivu ekonomiju – početkom godine na snagu su ipak stupile izmjene Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića.

Uredba se lakše mijenja

Očekivalo bi se kako će industrija u prvim danima nove godine barem moći ukalkulirati koliko će po novome stajati posebne trošarine po volumenu i sadržaju šećera te taurina i metil-ksanina (sastojci u energetskim pićima) umjesto dosadašnjeg linearnog količinskog oporezivanja po hektolitru soka koji sadrži određene/veće količine šećera i zaslađivača. No, za razliku od starog zakona koji jasno regulirao što i koliko, novi to predviđa posebnom uredbom koja će se donijeti u roku od tri mjeseca. I to samo zato što je nju, za razliku od zakona, ponestane li u proračunu još novca, lako izmijeniti i na sjednici Vlade, ogorčeni su proizvođači bezalkoholnih pića.

Jasna Čačić, direktorica GIUPP-a, ističe kako je GIUPP potkraj prošle godine pokušao doznati što čeka njegove članice. No nisu dobili ni službeni ni neslužbeni odgovor, tek objašnjenje da je uredba u procesu izrade. Isto su iz Carinske uprave Ministarstva financija jučer odgovorili i Večernjem listu. A dok se čeka stupanje uredbe na snagu i visina iznosa, odnosno “način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza” – bezalkoholna zašećerena pića oporezuju se, tvrde, po starom zakonu. Pojednostavnjeno rečeno, plaća se fiksni iznos od 40 kn na 100 litara.

Debljaju i keksi, kolači...

– Prihvaćen je prijedlog HUP-a da su pića koja sadrže samo tvari za zaslađivanje ili sladila (umjesto šećera) izuzeta od oporezivanja. Djelomično je prihvaćen i prijedlog izuzeća nektara od oporezivanja budući da sadrže dio prirodnih šećera iz voća te će se oni oporezivati prema udjelu dodanih šećera, a ne ukupno sadržanih, što je bio prvotni prijedlog. Nažalost, nije prihvaćen prijedlog brisanja od oporezivanja pića koja sadrže taurin i metil-ksantin. Vlada je odlučila ostati kod prijedloga oporezivanja iako za takav potez ne postoje nikakvi znanstveno utemeljeni dokazi. Dapače, i zemlje koje su ih do sada oporezivale od toga su u međuvremenu odustale (npr. Mađarska) – kaže Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.

Prema podacima europske organizacije UNESDA, bezalkoholna pića čine samo 3% dnevnog kalorijskog unosa u Europi, pa samo njihovo oporezivanje prema udjelu šećera, suprotno stavu ministra Zdravka Marića, neće puno utjecati na dosadašnje navike prekomjerne konzumacije slatkog, ističu u krovnim udrugama proizvođača bezalkoholnih pića.

– Prema zadnjem istraživanju o debljini djece u dobi od osam i devet godina u RH koje je proveo HZJZ, 29% djece te dobi pije bezalkoholna pića više od tri puta tjedno. No njih 27% konzumira i kekse, kolače i slične proizvode više od tri puta tjedno, a 31% čokoladu i bombone. Dodatno, odrasli u Hrvatskoj unesu u prosjeku 27 g/dan zaslađenih napitaka, a vode iz slavine mnogo više, oko 1118 g/dan, što također govori kako za uvođenje poreza (samo) na zaslađena bezalkoholna pića nema pravog opravdanja – poručuju.

– Prije bilo kakvog uvođenja novog modela poreza, nužna je prethodna procjena učinaka na obrazac potrošnje i zdravlje potrošača te na konkurentnost domaće proizvodnje kave, bezalkoholnih pića i šećera – kazali su iz HGK.

Kava je u Hrvatskoj luksuz i zato 30 posto skuplja

Scene koje su vas najviše iznenadile: Najveći hit bila je djevojka na parkiralištu