Država iduće godine od poreza na dodanu vrijednost namjerava prikupiti čak 74,3 milijarde kuna, čime će, vrlo je izgledno, zadržati poziciju rekordera u udjelu PDV-a u ukupnom BDP-u u Europskoj uniji. Nijedna od 27 ostalih država članica nije ni blizu Hrvatskoj u prikupljanju PDV-a jer se kod nas prikupi 13,5 posto BDP-a vrijednog poreza, dok primjerice Mađarska, koja ima i višu opću stopu tog poreza, prikupi manje od desetine svog BDP-a.
Taj podatak govori ponajviše o ovisnosti hrvatske ekonomije o potrošnji, ali i o visokom udjelu turizma u cjelokupnom gospodarstvu. Eurostatova analiza iz koje se vidi udjel poreza u BDP-u Hrvatsku smješta među zemlje višeg, ali ne i najvećeg stupnja opterećenja porezima, ali je vidljivo da se vrijednost ukupnih poreza i doprinosa tijekom godina podigao na 38,6 posto BDP-na unatoč rasterećenjima kroz četiri kruga porezne reforme.
Porezni prihodi, naime, rastu brže od gospodarstva pa ne čudi da je udjel poreza u BDP-u narastao i u prošloj godini.
PDV prihodi veći od planiranih
Eurostatova statistika daje uvid i u strukturu poreznih prihoda. Kako smo već napomenuli, Hrvatska se oslanja ponajviše na PDV pa je tako i u proračunu vidljivo da planira iduće godine prikupiti 56 milijardi kuna samo od tog poreza dok će od trošarina prikupiti još 16,5 mlrd. kuna. To znači da će po ovom konzervativnom planu prihodi od PDV-a narasti za 3,5% dok je proračun planiran na rastu od 2,5% pa se nastavlja trend po kojem u ovoj krizi državni prihodi, ali i njezina potrošnja, rastu znatno brže nego BDP.
PDV-a se na kraju godine obično prikupi i više nego što je planirano, pa već drugu godinu zaredom u rebalansu vidimo korekciju tog poreza prema gore, što će dodatno podcrtati negativnu značajku domaće ekonomije. Pozitivna karakteristika PDV-a u Hrvatskoj je činjenica da se njime dio poreznog opterećenja prelijeva na strane građane, odnosno turiste, ali će, nažalost, taj efekt idućih godina biti smanjen s obzirom na to da se smanjila stopa oporezivanja ugostiteljskih usluga.
Siromašni ne oporezuju bogatstvo
Iz serije europskih podataka vidljivo je i da siromašne zemlje ubiru manje poreznih prihoda od imovine i kapitala, a puno više od potrošnje. Tako su među rekorderima oporezivanja dohotka i imovine Danska, Švedska, Belgija i bogati Luksemburg, a najmanje prihode od poreza na imovinu i dohodak u Europskoj uniji imaju Rumunjska, Litva, Bugarska i Hrvatska.
Oporezivanje bogatstva i rentijerskog načina života karakteristično je za zemlje blagostanja, odnosno za tzv. welfare state sustav, koji je najbolje razvijen u Skandinaviji, a to se vidi i iz podataka o prikupljanju poreza. Hrvatska nikada nije krenula u smjeru jačeg oporezivanja rente, pa je porezno opterećenje na prihode od najma samo devet posto, a porez na nekretnine i ne postoji. Dohodak je donedavno bio visoko oporezovan, ali je poreznom reformom taj dio nameta na plaću većim dijelom uklonjen.
Hrvatska tako samo 6,5% BDP-a ili oko 26 mlrd. kuna godišnje ostvaruje od oporezivanja bogatstva i dodatnih prihoda, a od PDV-a dvostruko više. Nažalost, nijedna vlada dosad poreznu politiku nije strukturirala tako da barem pokuša ući dublje u oporezivanje rentnog načina života, a naročito je zazirala od poreza na nekretnine.
Da je to bila pogreška, prije svega nekoliko predsjednika Vlade jer su se bojali reakcije birača, pokazuje se i danas kada se moramo suočiti s uzletom cijena nekretnina. Na upozorenja o “tržištu koje se pjeni” porezna politika nema odgovor jer nedostaje porez na nekretnine, a jednako je i s apelima o rasterećenju rada jer prihode od doprinosa nemamo čime nadoknaditi.
I gdje se to vidi osim da bar 150000 ljudi dobiva plaću a nebi uopće trebali biti na tim radnim mjestima