Izložba je priređena povodom obilježavanja 120 godina kontinuirane izložbene djelatnosti. Nije slučajno da ovom izložbom obilježavamo tako značajnu obljetnicu. Naime, Vlaho Bukovac je inicijator izgradnje Umjetničkog paviljona i najzaslužniji je za njegov nastanak na ovoj lokaciji.
Kako je Bukovac oduševio Cabanela koji ga je isprva odbio
Izložbom u Umjetničkom paviljonu predstavljamo Vlahu Bukovca u još nepredstavljenom kontekstu. Naime, uz Bukovčeva djela izložena su i djela njegova pariškog profesora Alexandera Cabanela. Poznato je da je Bukovac u Parizu upoznao tada izuzetno uglednog i cijenjenog slikara i profesora na École des Beaux-Arts, Alexandera Cabanela, te se želio upisati u njegovu klasu i kod njega studirati slikarstvo. Cabanel je u svojemu vremenu bio vrlo omiljen slikar pa je njegova klasa uvijek bila puna. Bukovac je, kao i većina studenata na École des Beaux-Arts, želio upravo njega za profesora, no slavni francuski slikar nije mogao primiti tada dvadesettrogodišnjeg Bukovca jer je klasa bila popunjena. No, naš je slikar bio uporan te je sklopio dogovor s Cabanelom da će u zadanom roku naslikati jednu sliku pa ako se ona bude profesoru Cabanelu svidjela, ovaj će ga primiti. Za tu prigodu naslikao je sliku Ruka (Umjetnička galerija Dubrovnik), koja je oduševila profesora Cabanela te se Bukovac upisao na École des Beaux-Arts. Slavni je francuski slikar odigrao veliku i važnu ulogu u Bukovčevome likovnom obrazovanju te izložba u Umjetničkom paviljonu objedinjuje učenika i učitelja i na taj način pruža odgovor koliki je bio Cabanelov utjecaj na Bukovčevo stvaralaštvo.
Cabanelova djela po prvi puta su izložena u Hrvatskoj
Valja istaknuti kako nikada do ove izložbe djela Alexandera Cabanela nisu bila izlagana u Hrvatskoj, kao ni u susjednim zemljama, tako da će Cabanelove slike biti pravo otkriće ljubiteljima likovne umjetnosti koji se zapute na izložbu u Umjetnički paviljon.
Izložba objedinjuje više od 140 slika kroz koje će biti obuhvaćene sve faze slikarevog stvaralaštva – od pariške preko zagrebačke do praške faze. Bukovčeva djela su za izložbu posuđena kako iz hrvatskih tako i iz inozemnih muzeja (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Slovenija), kao i iz hrvatskih i inozemnih privatnih zbirki. Na izložbi se, uz već poznate Bukovčeve slike, može vidjeti nekoliko novootkrivenih bisera među kojima se naročito svojom monumentalnošću i ljepotom ističe ulje na platnu iz 1886. godine, izuzetnih dimenzija (176x256 cm) – Putifarova žena. Riječ je o slici koja se nalazi u privatnoj kolekciji i na izložbi je doživjela svoje premijerno izlaganje u Hrvatskoj! Ovo maestralno ulje na platnu nastalo je u razdoblju kada je Bukovac živio i radio u Parizu. Slika je apsolutno otkriće i prvorazredna ekskluziva ove izložbe!
Djela Alexandera Cabanela posuđena su za izložbu iz pet francuskih muzeja – Petit Palais, Musée des Beaux-Arts de la Ville de Paris, Musée d'Orsay, Paris, Musée Inguimbertine, Carpentras, Palais de Compiègne Musée et domaine nationaux, Compiègne te Musée Fabre, Montpellier i iz Državnog muzeja Ermitaž, Sankt Petersburg.
Izbor djela Vlahe Bukovca i stručnu tekstualnu obradu Bukovčevog opusa napravio je naš ponajbolji poznavatelj slikarovih djela – povjesničar umjetnosti Igor Zidić. Izbor djela Alexandera Cabanela napravila je ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić. Stručni dio, pak, vezan uz Alexandera Cabanela, obradili su tekstualno za katalog izložbe povjesničar umjetnosti Pierre Stépanoff, voditelj Zbirke slikarstva od 14. do 19. stoljeća u Muzeju Fabre, te ravnatelj Muzeja Fabre, povjesničar umjetnosti Michel Hilaire, ponajbolji poznavatelj opusa Alexandera Cabanela u Francuskoj, uz Igora Zidića također autor izložbe.
Upoznajte Bukovčev život gledajući predstavu 'Ruka'
S kupljenom ulaznicom za izložbu u Umjetničkom paviljonu može se u Modernoj galeriji pogledati Bukovčevo monumentalno djelo Gundulić zamišlja Osmana. Potonje, naime, iz više razloga nije moguće izmještati iz Moderne galerije.
Posebna zanimljivost popratnog programa je kazališna predstava Ruka čiji se scenario zasniva na autobiografskoj knjizi Vlahe Bukovca Moj život. Autorica scenarija i redateljica predstave je talentirana hrvatska redateljica srednje generacije Petra Radin.
Sve obavijesti vezane uz popratni program moći će se pratiti na web stranici Umjetničkog paviljona.
Izložba Vlaho Bukovac i Alexander Cabanel – povijesni susret učenika i učitelja može se razgledati do 6. 1. 2019., od utorka do nedjelje od 11 do 20 sati, petkom od 11 do 21 sat.
Besplatna stručna vodstva za građanstvo od utorka do petka u 12 sati i 17 sati, vikendom u 17 sati.