Francuska, Nizozemska i Danska odbile su jučer, na sastanku Vijeća za opće poslove EU u Luksemburgu, dati podršku za otvaranje pristupnih pregovora s Makedonijom, unatoč tome što je makedonski premijer Zoran Zaev potpisao povijesni sporazum s grčkim premijerom Alexisom Tsiprasom kojim je, pristankom na promjenu imena Republike Makedonije u Republiku Sjevernu Makedoniju, uklonjen grčki veto.
Francuzi ne žele proširenje
Zaev je jučer uputio dramatično pismo premijerima i predsjednicima 28 država članica EU moleći ih da na summitu do kraja ovog tjedna uklone prepreke, ponajprije francuski veto jer Nizozemska i Danske spremne su dati pristanak ako pristane i Francuska, jer u suprotnom dolazi u pitanje implementacija sporazuma koji je potpisao sa Tsiprasom i koji tek treba proći na referendumu u Makedoniji i na ratifikaciji u grčkom parlamentu.
Sporazum o novom imenu Makedonije uklonio je grčki veto i u EU i u NATO-u, ali dok NATO poručuje da će na srpanjskom summitu podržati odmrzavanje makedonskog puta prema članstvu u tom vojnom savezu, unutar EU pojavljuje se novi veto. Francuska je na stavu da ne treba ići prema daljnjem proširenju EU dok se sama EU ne reformira iznutra, pa stoga na jučerašnjem Vijeću za opće poslove, gdje se očekivala pozitivna preporuka za otvaranje pregovora s Makedonijom i Albanijom, nije dala potporu. Nizozemska i Danska u tome su joj se pridružile.
Loša percepcija Albanije
Moguće je da se do petka, kad završava dvodnevni sastanak Europskog vijeća u kojem sjede premijeri i predsjednici 28 država članica, dođe do promjene. Jer, i Europska komisija i druge države članice uvjeravaju Francuze da je ovo prilika za stabiliziranje zapadnog Balkana i da se ne smije propustiti nagraditi Makedoniju za sporazum Zaev – Tsipras.
– Spremni smo dati zeleno svjetlo. Želio bih ohrabriti naše prijatelje u Nizozemskoj i Francuskoj da nam se pridruže – rekao je njemački ministar za europske poslove Michael Roth.
No, prema neslužbenim tumačenjima diplomata, francuski predsjednik Macron strahuje da bi otvaranje pregovora s ove dvije balkanske države, od kojih je jedna, Albanija, percipirana kao visoko korumpirana i kriminalom prožeta zemlja, išlo na ruku populistima i radikalnim desničarima uoči izbora za Europski parlament u svibnju 2019. godine.
Ja bi da i mi izađemo iz eu. U eu nas je ugurala vrlo tanka natpolovična većina cca, trećine stanovništva, koja je izašla na taj referendum. Da bi referendum bio zakonit, moralo ga je potpisati 2/3 ukupnog stanovništva s pravom glasa. Dakle okupirani smo teritorij i roblje stoljetnih ugnjetavača.