Ni danas nije prošlo bez nevremena, a sanacija posljedica jakog vjetra i tuče koji su Hrvatsku pogodili u srijedu, četvrtak i petak, teče presporo. Na to su se požalili stanovnici Vukovarsko-srijemske županije nezadovoljni sporošću pomoći koja im se šalje, na što su upozorili i ministra obrane Marija Banožića koji je danas poslijepodne obišao Cernu nedaleko od Vinkovaca.
Ministar je rekao da je oko 250 vojnika poslano u pomoć građanima i vatrogascima u raščišćavanju na području Otoka, Privlake, Cerne i Tompojevaca. – Vojska će biti tu koliko god dugo bude trebalo – kazao je.
Dio kućanstava danima je bez struje i morali su baciti hranu iz hladnjaka. Povjerenstva za procjenu šteta obilaze kuće. U Novigradu u Istri u petak je snažno nevrijeme praćeno tučom također nanijelo veliku materijalnu štetu, a u novigradskom akvatoriju nestao je talijanski turist koji je ispao s broda. Hrvatska vatrogasna zajednica objavila je da je u sanaciji posljedica nevremena angažirano 12.348 vatrogasaca sa 4502 vozila na ukupno 4293 intervencije.
Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković poslao je osposobljene vatrogasne timova za rad na visini iz Splitsko-dalmatinske i Koprivničko-križevačke županije u ispomoć u Kutinu i Novsku. Na Rabu je došlo do odrona zemlje u blizini objekata, a vatrogasci su evakuirali stanare zgrade te su tijekom noći i osiguravali područje.
VEZANI ČLANCI:
U Zagrebu je do danas zabilježeno 759 tehničkih intervencija, u Zagrebačkoj županiji 1293, Karlovačkoj 354, Istarskoj 143, Sisačko-moslavačkoj 315, Osječko-baranjskoj 53, Požeško-slavonskoj 479, Vukovarsko-srijemskoj 120, Bjelovarsko-bilogorskoj 116, Brodsko-posavskoj 430, a u Primorsko-goranskoj županiji 160.
Analizirajući nevrijeme 19. srpnja u DHMZ-u ističu da je, iako zabilježena količina oborine ne predstavlja izniman događaj, njen kratkotrajni intenzitet u kombinaciji s olujnim vjetrom prouzročio golemu materijalnu i ljudsku štetu.
VIDEO Žena zapela u oluji, držala se za prometni znak: 'Prolaznik me spasio iz horora'
Analizom podataka od 2002. do 2017. izmjerenih na lokaciji automatske postaje Zagreb – Maksimir, pokazalo se da se na toj lokaciji može očekivati premašivanje brzine vjetra od 40,5 km/h u prosjeku jednom u 20 godina, odnosno 42,8 km/h u stogodišnjem razdoblju.
Maksimalni udari vjetra za koje se može očekivati da će biti premašeni u prosjeku jednom u 20 godina iznose 91,5 km/h, a jednom u 100 godina 97,7 km/h. Mjerenja na toj lokaciji pokazala su da je maksimalni udar vjetra 19. srpnja u 16.30 sati iznosio 91,8 km/h, što se klasificira kao olujni, na granici orkanskog.
GALERIJA Nezapamćeno nevijeme poharalo Hrvatsku
Zabilježen je, dakle, udar vjetra kakav se na toj lokaciji može u prosjeku očekivati jednom u dvadesetak godina, što ne znači da se ne može dogoditi i češće. Na lokaciji Buzin udar vjetra bio je 100,1 km/h, a na aerodromu čak 114,8 km/h. Nakon što je uzrokovalo kaos na zagrebačkom području, navrijeme se premještalo na istok i sličnom žestinom zahvatilo još brojne gradove poput Slavonskog Broda, gdje su u 18 sati izmjereni udari od čak 118,4 km/h. Dosadašnji rekod ondje je bio 109,4 km/h iz kolovoza 2020.
VEZANI ČLANCI:
U DHMZ-u ističu da je u Hrvatskoj uočeno zagrijavanje u svim godišnjim dobima, osobito u toplom dijelu godine. Hrvatska se, kao i ostale zemlje Sredozemlja, zagrijava brže od ostatka svijeta. Očekuje se rast godišnjih i sezonskih temperatura zraka u cijeloj zemlji i u budućnosti. Najveći se porast očekuje ljeti, uz povećan broj dana s visokim dnevnim, ali i noćnim temperaturama, dugotrajnije i intenzivnije toplinske valove.
Najveća promjena u oborinskom režimu očekuje se također ljeti uz manjak oborine u cijeloj Hrvatskoj, a najviše uz obalu Jadrana, zaključuju. Očekuje se dulji niz uzastopno sušnih dana ljeti i njihovo skraćivanje zimi. Visoke temperature zraka, velika vlažnost i nestabilnost u atmosferi osnovni su preduvjeti za nastanak oluje. Uz promjenu jačine i smjera vjetra po visini dolazi do razvoja olujnog oblaka.
Atmosfera je danas zagrijana u odnosu na predindustrijsko razdoblje za 1,1 stupanj i može sadržavati više vlage. Svaki stupanj porasta temperature znači 6-7% više vlage koja je u produljenim toplim razdobljima, kao što smo ih imali proteklih dana, izvor za razvoj nestabilnosti i veće količine oborine.
– U uvjetima dodatnog globalnog zagrijavanja možemo očekivati češće oluje – kažu stručnjaci iz DHMZ-a.
Nema struje, HDZ ukrao struju.