Ni američki san, čini se, više nije što je bio. U zemlji prilika, uspjeh i uspon na društvenoj ljestvici sve manje se vezuje isključivo uz duge radne dane, mrvice slobodnog vremena i rijetke godišnje odmore. U sistemu koji, za razliku od Europe, nema propisan zakonski minimum broja plaćenih slobodnih dana za zaposlenike, nekolicina je poslodavaca stvari okrenula naglavačke.
Svojim radnicima daju slobodnih dana koliko god to oni sami požele, a ponekima je boravak na ‘neograničenom’ godišnjem odmoru čak i plaćen. Nova, revolucionarna praksa, i to i za EU prilike gdje poslodavci ne smiju ići ispod četiri plaćena slobodna tjedna, zasad se pokazuje dobitnom kombinacijom za sve uključene strane.
– Između 80 i 90 posto ljudi govori da ih odmor i praznici čine sretnijima, odmornijima, opuštenijima i da se tada osjećaju povezaniji s članovima obitelji nego dok su u radnoj svakodnevici. A sve su te emocije u bliskoj vezi s produktivnošću na poslu. Iako zvuči paradoksalno, ispada da što više vremena provedete podalje od posla, bit ćete bolji radnik – komentar je Johna Morreya, potpredsjednika online turističke kompanije Expedia.com s ispostavama u 30 zemalja.
Da stvar bude bolja, sami poslodavci kazuju da se rijetko susreću sa zloporabama. Štoviše, ako na radnom mjestu vladaju dobri odnosi, zaposlenici u pravilu uzimaju slobodno tek onda kada to ne utječe na posao.
Računovođe pioniri
Takvu praksu američke Virgin grupe, Gravity Payments, Netflix... prigrlili su i nekim europskim uredima, a u Britaniju je trend donijela velška računovodstvena tvrtki EST. Dakako, nov pristup slobodnom vremenu nije ostao nezamijećen ni na prošlotjednoj burzi turizma u Londonu. Turistička industrija, koja će uskoro godišnje brojiti 1,2 milijarde inozemnih putovanja, takvoj se praksi može samo radovati.
– Zvuči dosta revolucionarno i možda se u svoj firmi ne bih odvažio na neograničeni broj dana godišnjeg odmora, ali svakako sam za maksimalnu fleksibilnost kako bi zaposlenici imali dovoljno slobodnog vremena – kaže predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Boris Žgomba, koji u svojoj agenciji ima dvjesto zaposlenih. U svakom slučaju, takva praksa u zemljama s dobrim standardom sigurno generira više putovanja.
Deset posto BDP-a
A blagodati koje turizam i putovanja donose zemljama domaćinima uistinu su brojne. Ta djelatnost, prema podacima Svjetske turističke organizacije, stvara gotovo deset posto svjetskog BDP-a, a na svakih jedanaest radnih mjesta jedno je u turizmu. Samo Europa, na koju otpada 41 posto svjetskih turističkih prihoda, od putovanja godišnje inkasira gotovo 400 milijardi eura. Brojke pritom stalno rastu. Ovogodišnji porast broja međunarodnih putnika od četiri posto vjerojatno će se ponoviti i dogodine. Loša je vijest da su neka mjesta već prezagušena turistima.
– Od polovice srpnja do kraja kolovoza s tim se suočavaju i mnoga mjesta na Jadranu. Došli smo do granice u kojoj nam predstoje ili krupni infrastrukturni zahvati kako bismo u špici mogli primati još više turista ili, što je puno mudrije, povećati iskoristivost prostora, odnosno produljiti sezonu – zaključuje Žgomba.
>> Dvije Britanke odlučile se iz Dubrovnika vratiti taksijem – platile 20.000 kuna!