Poslodavci napokon shvatili da bez većih plaća neće zadržati radnike

Spor oporavak i duga recesija odrazili su se i na plaće. Slovenija i Hrvatska godinama su bile jedine tranzicijske države s bruto plaćama iznad tisuću eura, no u siječnju ove godine tu su granicu preskočile još četiri tranzicijske države: Češka, Slovačka, Poljska i Mađarska.

Gledaju li se prosječna primanja za cijelu godinu, Češka je lani pogurala Hrvatsku s druge pozicije po visini plaća pretekavši nas za četiri eura. Usporedbe radi, 2004. prosječne češke bruto plaće bile su 781 euro, a hrvatske 1070 eura, dok su lani češke plaće narasle na prosječnih 1083 eura, a naše na 1079 eura. obzirom na brzinu kojom nas dostižu i ostale zemlje, malo je vjerojatno da ćemo se po visini plaća održati i na trećem mjestu, bez obzira na to što smo u ovu godinu ušli s prosječnim povećanjem plaća od 5 posto.

Siječanjski preokret

Prosječna siječanjska bruto plaća bila je 8361 kunu (1114 eura), odnosno 6189 kuna neto, no srednja medijalna plaća približno je tisuću kuna niža te je iznosila 5114 kune. Medijalna plaća pokazuje da polovica zaposlenih u zemlji zarađuje manje od 5114!

Siječanj je ipak donio pozitivan preokret, nakon dugo vremena plaće su prvi put rasle iznad stope rasta BDP-a zbog povećanja bruto primanja radnika, a ne zbog promjene porezne politike.

Sindikalac Mladen Novosel potvrđuje da je u tvrtkama došlo do povećanja plaća te kaže da su poslodavci konačno shvatili da se za radnike moraju boriti i višim plaćama. Nastave li druge tranzicijske države grabiti dosadašnjim tempom, građani nam neće bježati samo prema zapadu već i na istok.

Novosel kaže da su u granskom kolektivnom ugovoru građevinske tvrtke potpisale povećanje osnovne plaće 30 posto, a značajne povišice ugovorene su i u pojedinačnim tvorničkim ugovorima, posebno u turizmu i kemijskoj industriji. Prošlog je tjedna građevinska tvrtka Osijek Koteks ugovorila povećanje plaća od 8 do 35 posto, a najveća povišica rezervirana je za radnike na teškim strojevima.

– Pomaka ima, poslodavci shvaćaju da uvoz radnika neće riješiti njihov problem i da je višegodišnja taktika pritiskanja na Vladu da poveća broj radnih dozvola bila pogrešna – ističe Novosel. Ako već migriraju zbog veće plaće, i stranci biraju povoljnije okruženje.

– Očekujemo da će se rast plaća u Hrvatskoj nastaviti ove godine zbog nastavka gospodarskog rasta, podignute minimalne plaće, povećanih plaća u državnim i javnim službama te pritiska koji na rast plaća vrši nedostatak radnika određenih struka – komentira Zvonimir Savić, direktor Sektora za ekonomske analize u HGK.

Pad u telekomunikacijama

U odnosu na isti mjesec prošle godine prosječna neto plaća po zaposlenome viša je za 294 kune. Primjerice, plaće u prerađivačkoj industriji lanjskog su siječnja bile 5270 kuna, a ovoga 5605, prehrambena industrija lani je bila ispod 5000, a sad je na 5225 kuna, tekstilna industrija isplaćuje 174 kune više – 4289 kuna, dok je proizvodnja odjeće, vjerojatno zbog povećanja minimalne plaće i obaveze da prekovremeni rad i ostali dodaci više ne smiju biti dio minimalca, ovoga siječnja isplatila 4023 kune, 600 kuna više nego u istom mjesecu lani. I u drvnoj su industriji prosječna primanja povećana oko 400 kuna, na 4400 kuna, kemijska industrija je u plusu za dvjestotinjak kuna, farmaceutska za tristotinjak, a trgovina na malo oko 250 kuna.

U djelatnosti računalnog programiranja plaće su porasle 700 kuna, na 8861 kunu, a zanimljivo je da telekomunikacije bilježe lagani pad, s lanjskih 9092 kune na 9023 kune neto. Najviša prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u zračnom prijevozu – 11.077 kuna, a najniža u proizvodnji kože i srodnih proizvoda – 4001 kunu.