Prema najnovijem PwC-ovom istraživanju mišljenja predsjednika uprava u jugoistočnoj Europi, ove godine, 40 % poslovnih lidera očekuje poboljšanje ekonomskih prilika. Istovremeno, polovica vodećih ljudi u poduzećima koja posluju u jugoistočnoj Europi ne vjeruje da će njihovo poslovanje biti održivo za deset godina, ako se ne bude uspješno prilagodilo sve zahtjevnijoj zakonskoj regulativi, ubrzanoj primjeni umjetne inteligencije i klimatskim promjenama.
Poslovni lideri su ove godine znatno optimističniji nego prošle, pokazuje najnovije, 27. globalno istraživanje koje je PwC proveo među više od 4.700 predsjednika uprava u 105 zemalja, od kojih je 181 iz regije jugoistočne Europe (JIE). Udio ispitanika koji vjeruju da će gospodarstvo u svijetu ostvariti rast povećao se s prošlogodišnjih 18 % na 38 % ove godine, a slični rezultati dobiveni su i u regiji JIE gdje 40 % ispitanih očekuje poboljšanje gospodarskih prilika u godini pred nama.
Broj onih koji predviđaju ekonomski pad također se značajno smanjio, sa 75 % na 40 %. Međutim, i pored naizgled pozitivnog stava, polovica ispitanika u JIE smatra da njihovo poslovanje neće opstati na tržištu duže od deset godina, ako se uspješno ne prilagodi ubrzanom tehnološkom napretku, sve zahtjevnijoj zakonskoj regulativi, drugačijim očekivanjima potrošača i ne postane otpornije na negativne posljedice klimatskih promjena.
Kada je riječ o zapošljavanju, znatno više direktora u regiji JIE planira povećanje od smanjenja broja zaposlenih u sljedećih 12 mjeseci dok njih 45 % predviđa povećanje broja zaposlenih za pet ili više posto. Usprkos većem optimizmu od prošlogodišnjeg, poslovni lideri su veoma oprezni u pogledu toga kako će se velike globalne promjene odraziti na njihova poslovanja. Tu se prije svega misli na digitalnu transformaciju, generativnu umjetnu inteligenciju, porast visokotehnološkog kriminala i sve lošije klimatske uvjete.
Aktualni tehnološki poremećaji, utjecaj klimatskih promjena i drugi globalni megatrendovi koji brzo napreduju potiču predsjednike uprava na potrebne prilagodbe. Kako se hitnost prilagodbe povećava, sve će više predsjednika uprava stavljati naglasak na značajne strateške pomake kako bi lakše proveli reorganizaciju svojih poslovnih modela.
Jock Nunan, voditelj poslovanja u PwC-u u JIE, izjavio je: „Predsjednici uprava u jugoistočnoj Europi znaju koja će pitanja odrediti njihov uspjeh u sljedećih 10 godina. Problem predsjednicima uprava u jugoistočnoj Europi i dalje će biti pronalaženje pravih ljudi
koji će se baviti tim pitanjima. Sve veća složenost dovodi do sve većih zahtjeva postavljenih prema našim timovima i našem vodstvu za izgradnju timova koji bi mogli upravljati tim složenim pitanjima.”
Poslovni lideri u regiji JIE u velikoj mjeri vide generativnu umjetnu inteligenciju kao katalizator za reorganizaciju koja će omogućiti učinkovitost, inovacije i transformaciju. Više od polovice ispitanika (57 %) očekuje da će u sljedeće tri godine generativna umjetna inteligencija značajno promijeniti način na koji njihove tvrtke posluju i stvaraju vrijednost. 43 % ispitanika očekuje da će uz pomoć umjetne inteligencije poboljšati kvalitetu svojih proizvoda ili usluga u sljedećih 12 mjeseci, a trećina njih (31 %) kaže da će poboljšati svoju sposobnost izgradnje povjerenja zainteresiranih strana. Predsjednici uprava očekuju poboljšanje rezultata poslovanja – njih 46 % smatra da će umjetna inteligencija pozitivno utjecati na produktivnost zaposlenih, a 29 % smatra da će umjetna inteligencija povećati profitabilnost.
Međutim, većina ispitanih (57 %) ističe da će primjena umjetne inteligencije od zaposlenih zahtijevati unaprjeđenje vještina. Mnogi su izrazili zabrinutost i zbog porasta rizika od kibernetičkih napada, širenja dezinformacija, pravnih obveza, kao i rizika od gubitka reputacije. Hrvoje Jelić, partner i voditelj poreznih usluga i usluga savjetovanja za zaposlenike u JIE, iz PwC-a Hrvatska, komentirao je: „Imajući u vidu da regulatori ne mijenjaju postojeće propise istom brzinom kojom se razvijaju inovacije, predsjednici uprava svjesni su da veći dio odgovornosti za upravljanje naprednom tehnologijom trenutačno leži na poslovnoj zajednici pa je sasvim logično da razloga za zabrinutost ne nedostaje.”
Klimatske promjene su drugi najvažniji globalni trend koji utječe na reorganizaciju poslovanja. Gotovo jedna trećina ispitanika očekuje da će u sljedeće tri godine klimatske promjene izmijeniti njihov način poslovanja i izvješćivanja o ostvarenim rezultatima.
Lideri tvrtki u regiji JIE ocjenjuju da idu ukorak sa svijetom kada je riječ o inicijativama koje se odnose na „zelenu” tranziciju. Oko 60 % ispitanika kaže da su započeli, odnosno proveli aktivnosti za poboljšanje energetske efikasnosti, dok 56 % navodi da su napravili slične korake kada je riječ o novim proizvodima, uslugama ili tehnologijama koje smanjuju negativan utjecaj na klimu. S druge strane, direktori u regiji JIE, ali i u svijetu, navode da bržu „zelenu” tranziciju koče složena regulativa (47 %), niži prinosi od investicija koje su pogodne za klimu (39 %), kao i manjak odgovarajućih „zelenih” tehnoloških rješenja u gospodarskom sektoru u kojem posluju.
Financijski direktori mogu utjecati na raspodjelu resursa i dugoročno financijsko planiranje koje će tvrtki osigurati uspostavljanje održivijeg poslovnog modela. Oni također imaju brojne alate za predviđanja temeljena na podacima, budžetiranje, raspodjelu resursa i upravljanje rizicima, zahvaljujući kojima održivost može biti u samom centru poslovne strategije. Albena Markova, partnerica i voditeljica usluga povezanih s ESG pitanjima za srednju i istočnu Europu, komentirala je: „Budući da poslovanje u skladu s načelima ESG-a postaje ključna poluga za stvaranje vrijednosti, važno je da poslovni lideri pronađu način kako bi uočene prepreke pretvorili u prilike. To uključuje i potrebu donošenja odluka o „zelenim” ulaganjima u uskoj suradnji s financijskim direktorima. Ovakva bi suradnja doprinijela preciznijem utvrđivanju inicijativa s najvećim potencijalnim utjecajem, kao i načina na koji se može unaprijediti ESG izvješćivanje kako bi se zainteresiranim stranama i investitorima predstavio i opravdao plan ulaganja u održivost.”
Mislav Slade-Šilović, direktor i voditelj poslovnog savjetovanja za sektor energetike, komunalnih usluga i resursa za jugoistočnu Europu, dodao je: „Dekarbonizacija je postala svakodnevna tema uprava većine korporacija u Hrvatskoj i JIE. Razlozi su dvostruki; s jedne strane mjere dekarbonizacije mogu biti poticaj za širu transformaciju troškovne strukture i poslovnog modela, a s druge tvrtke imaju interes da se ulaganja u održivost i dekarbonizaciju pretoče u konkurentsku prednost kroz novi, diferencirajući “value proposition”.
Gotovo svi predsjednici uprava i u regiji JIE i na globalnoj razini izjavljuju da su tijekom posljednjih pet godina uveli određene promjene u načinu rada svojih poduzeća, ali da se u nastojanju da reorganiziraju svoja poslovanja suočavaju s brojnim teškoćama. Dvije trećine (63 %) izjavljuje da regulatorno okruženje u velikoj mjeri koči njihovu sposobnost da promijene svoj poslovni model, 55 % navodi konkretne operativne probleme, a 50 % ukazuje na nedostatak vještina kod zaposlenih. Preko 40 % sudionika istraživanja kao problem ističe nedostatak financijskih sredstava, kao i manjak tehnoloških kapaciteta u tvrtkama kojima
rukovode.
U okolnostima kada države sve brže mijenjaju propise radi što boljeg prilagođavanja globalnim promjenama i uvode sve strože kazne za nepoštivanje zakona, ne iznenađuje činjenica da predsjednike uprava najviše brine sve zahtjevnija zakonska regulativa.
Aleksandar Stevanović, direktor u Odjelu za poslovno savjetovanje za sektor robe široke potrošnje za JIE, komentirao je: „Najvažniji rezultati ovogodišnjeg istraživanja nedvosmisleno ukazuju na visoku razinu neizvjesnosti u poslovnom okruženju, kao i na potrebu da poslovni lideri ubrzaju reorganizaciju poslovanja kako bi se što bolje uhvatili u koštac s promjenama. Mnogi već aktivno transformiraju svoje poslovne modele, ulažu u tehnologiju i zaposlenike te učinkovito upravljaju rizicima i prilikama.”