Tim arhitekata koji je okupio i kojem je na čelu poznati arhitekt Nenad Fabijanić upravo radi na studiji koja će spojiti analizu postojećeg stanja splitskog stadiona Poljud te sve dosad izrađene projekte. Zapravo on je, kako Večernji list doznaje, "zaštitnik" autorskog prava Olge Magaš, udovice pokojnog autora stadiona Borisa Magaša, jer zdanje je inače zaštićeno kulturno dobro. Fabijanić će, kad počne obnova stadiona, o čemu smo pisali još krajem prošle godine, paziti da se ne dira u, kako nam je rečeno, "autorsko jedinstvo" tog zdanja.
Obnova 50 milijuna €?
Ekipa recenzenata koja pod Fabijanićevim nadzorom radi na studiji predstavit će rezultate na raspravi krajem mjeseca, na koju će biti pozvani najbolji hrvatski građevinari, što inženjeri građevine koji rade na najosjetljivijim zdanjima koja su stradala u zagrebačkom i petrinjskom potresu, što profesori s Građevinskog fakulteta. Potom će Grad Split odlučiti kojom metodom će se krenuti u obnovu. Kako smo već o tome prvi pisali, dio je to velikog projekta čiji će dionici biti Grad Split, Vlada i Uefa. Radi se o zajedničkoj operaciji države i krovne europske nogometne organizacije na temelju koje bi se srušio i izgradio novi stadion u Maksimiru, ali i obnovio Poljud, a predviđena je još izgradnja stadiona u Šibeniku, Zadru, Koprivnici te obnova igrališta u Rijeci i Istri. Vrijednost čitavog projekta, kako smo pisali još u studenom 2022., procjenjuje na najmanje 400 milijuna kuna, odnosno više od 50 milijuna eura. No iz krugova arhitekata koji trenutačno izrađuju studiju kažu da detaljna procjena troškova još ne postoji.
Navodno je stadion u tako lošem stanju da se postavilo pitanje hoće li tih 50 milijuna eura biti dovoljno jer se ide u sveobuhvatnu obnovu, radit će se, među ostalim, i na statici, vodovodnim cijevima, elektrici, rasvjeti, a ugrožena je i krovna konstrukcija težine 680 tona, površine 18.000 m2, dimenzija 205 x 47 metara, po čemu je ovaj stadion jedinstven. Krovna konstrukcija tipa Mero ima raspon od 206 metara i najveća je te vrste u svijetu, a njezin sferni oblik je novina koja je prvi put izvedena. Poprečna dužina krovne konstrukcije je 44 metra, a najviša točka krova nad terenom je 36,7 metara. U krovnu konstrukciju koja u potpunosti natkriva obje tribine ugrađeno je 20.000 m2 leksana, transparentnog pokrova, 12.384 cijevna čelična štapa i 3525 čvornih kugli. Transparentni krov od leksana upija do 70% ultraljubičastih zraka i tako sprečava prekomjerno zagrijavanje zraka pod krovom.
Na obodu i unutar krovne konstrukcije smješteni su reflektori rasvjete stadiona koji pružaju ujednačenu jakost svjetla na cijelom terenu. Osim toga, Magaš je "ugradio" još niz revolucionarnih rješenja tog vremena u gradnju stadiona zbog čega se u vrijeme kad se gradio smatrao arhitektonskim čudom. No otada se, kažu, nije gotovo ništa na njemu radilo. Fabijanić je inače šogor pokojnog arhitekta Magaša, koji je, dok je bio živ, uvijek isticao Poljud kao svoju "najjaču arhitekturu", koju je napravio tijekom karijere. Magaš je poznat kao autor hotelskog kompleksa Solaris kraj Šibenika, hotelskog kompleksa Haludovo u Malinskoj na Krku, dominikanske crkve u zagrebačkom naselju Volovčici, Muzeja oslobođenja u Sarajevu... Stadion se počeo graditi za potrebe Mediteranskih igara, a niknuo je u dvije i pol godine, otvoren je 12. rujna 1979. godine.
– Gradio sam u vrijeme kad mogućnosti građana nisu bile idealne, kad adekvatnog materijala nije bilo, ali u tom smo vremenu napravili maksimum. Te dvije i pol godine živjeli smo tu arhitekturu, dali su mi prazan stan u Splitu na korištenje, pred koji je svaki dan u šest sati ujutro dolazio vozač koji me automobilom vozio na gradilište i vraćao me u 22 sata – prisjetio se Magaš u jednoj HRT-ovoj snimci te dodao da je tijekom gradnje proživio puno ružnih stvari i završio na operacijskom stolu, gdje su mu izvadili žuč, ali ga je "ipak na kraju napravio".
Po svim vremenskim uvjetima
Radilo se svaki dan, bez obzira na vremenske prilike. Građen je na terenu za koji su stari Splićani vjerovali da nije pogodan za gradnju jer je zemljište prekrivalo blato pa su, kako bi došli do tvrdog tla, morali za temelje kopati 22 metra u dubinu. Arhitektonski je višestruko zanimljiv – iz zraka se vidi njegova vanjska forma čistog kruga, a unutrašnjost je u obliku rastvorene školjke.
>> VIDEO: Domagoj Hajduković poručio premijeru: Plenki što si nervozan? Ovo nije ništa osobno