Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić i pomoćnik ministra u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture Josip Bilaver potpisali su danas u Iloku predugovor za izgradnju prve faze Srijemske granične transverzale. Radi se o dionici projekta dužine 4 kilometra i koja je zapravo obilaznica oko Apševaca i Lipovca.
– Radi se o iznimno značajnom projektu za Vukovarsko-srijemsku županiju, ali i ovaj dio Hrvatske. Sa izgradnjom transverzale ne samo da će Ilok izaći iz prometne izoliranosti nego će ovaj dio Hrvatske dobiti i na sigurnosti ali i rezultirati razvojem gospodarstva, rekao je Škorić.
Podsjetio je kako se radi o projektu koji je započet još 2011. godine kada su bile ishođene i građevinske dozvole, ali koji je zaustavljen. U međuvremenu su dozvole zastarjele pa ih je potrebno ponovno izvaditi.
Govoreći o značaju potpisanoga projekta Bilaver je pojasnio kako se radi o prometnici koja će Ilok, preko Tovarnika, Apševaca i Lipovca, spojiti sa auto cestom Zagreb Beograd. Ukupna dužine transverzale iznosi 40 kilometara. Sastoji se od četiri faze, a kako je najavio Bilaver, izgradnja ove faze mogla bi započeti još tijekom pve godine.
– Na razvoj prometne infrastrukture u Slavoniji Ministarstvo trenutno provodi projekte vrijedne preko 1,3 milijarde kuna. Od toga na projekte u Vukovarsko-srijemskoj županiji odnosi se oko 690 milijuna kuna.
Potpisivanju predugovora nazočila je i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac koja je rekla kako ukupna vrijednost izgradnje Granične srijemske transverzale iznosi preko 100 milijuna eura.
– Na ovu prvu fazu biti će utrošeno oko 120 milijuna kuna od čega su 98 milijuna kuna bespovratna sredstva EU. Važno je i istaknuti kako sa ovim potpisivanjem predugovora ovaj projekt, koji je od iznimne važnosti za Vukovarsko-srijemsku županiju, nitko ne može više zaustaviti, rekla je Žalac.
Za razvoj Slavonije i Srijema potrebna je žila kucavica, dakle brza cesta, s time da se napravi odvojak kod Virovitice sa planirane ceste Vrbovec-Terezino Polje. I dalje pored Slatine, Orahovice, Našica, Đakova, Vinkovaca, Vukovara do Iloka, dakle granice sa Srbijom. Srbija bi svoj dio mogla povezati sa Novim Sadom. I pod hitno treba završiti hrvatski dio koridora 5c, dakle od Osijeka preko Belog Manastira do granice sa Mađarskom, da i Baranja dobije povezanost. Kako financirati? Jednostavno. Iz razvojnih fondova EU-a. Isto kao s Pelješkim mostom.