Europski fondovi imaju dva temeljna značenja za Hrvatsku, smanjenje unutarnje nejednakosti u pogledu razvoja hrvatskih županija te da hvatanje koraka s razvijenijim članicama Europske unije. Pritom se treba fokusirati na investicije i veću vidljivost projekata, istaknuo je premijer Andrej Plenković u petak na konferenciji Dani regionalnog razvoja i EU fondova u Šibeniku, u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
“Za uspjeh u tome neophodne su zdrave javne financije, koje smo prošle godine uspjeli postići”, naveo je Plenković. Podsjetio je da je suficit opće države iznosio 2,7 milijarde kuna, a u prvih šest mjeseci ove godine 1,6 milijardi kuna.
“To smanjivanje deficita nije slučaj, već plod našeg gospodarskog rasta. Europska sredstva predstavljaju 80 posto javnih investicija u Hrvatskoj trenutno. Možda je ta brojka previsoka, ali Hrvatska je možda i zadnja članica Europske unije kojoj ta financijska injekcija treba danas i odmah”, rekao je Plenković.
Premijer smatra da investicije moraju biti ključni prioritet, dodajući da se jasno viti interes brojnih kompanija iz drugih zemalja za Hrvatsku, i to ne samo za turistički sektor. Nakon turizma, energetiku je istaknuo kao sljedeći resor u kojem ima mnogo prostora za investicije, zbog toga je energetika sektor budućnosti kada je riječ o investicijama u Hrvatsku.
Prema podacima Ministarstva, u mandatu ove Vlade ugovorena sredstva iz fondova su porasla su s 985 milijuna eura s kraja listopada 2016. na 5,7 milijarde eura krajem kolovoza 2018., što je rast od 479 posto. Ministrica Gabrijela Žalac otkriva da je Vladin cilj do kraja godine ugovoriti 60 ili više posto aktualne financijske omotnice, koja iznosi 10,7 milijardi eura. Dodaje da je iskoristivost fondova EU-a (ugovorena sredstva iz aktualne financijske omotnice) od početka mandata narasla na 54 posto, s 9 posto koliko je Vlada zatekla.
“Ubrzali smo iskorištavanje sredstava iz EU-ovih fondova, a više od 75 posto ukupne alokacije smo stavili na raspolaganje kroz natječaje. Još kasnimo, ali trčećim koracima stižemo druge zemlje članice, a i dio koji se odnosi na isplate krajnjim korisnicima raste. Ako govorimo u postotnoj vrijednosti, 450 posto minimalno u svakom operativnom programu raste ugovaranje u odnosu na protekle dvije godine”, kazala je Žalac.
Kad je u pitanju inertnost lokalnih zajednica, ministrica je najavila da će se to promijeniti izmjenama zakona o regionalnom razvoju, kojim će se ojačati administrativne kapacitete tih jedinica tako da u svakoj bude bar jedan pripremljeni europski projekt. ”Po nekim istraživanjima, nedostaje nam 2700 stručnjaka za te poslove na terenu, a Vlada je donijela odluku o zapošljavanju, jer ako želimo deset puta veća sredstva za to nam trebaju i ljudi”, kazala je Žalac.
Pogledajte video: Ovo su stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi
Opet uhljebništvo na djelu. Ima toliko ljudi u državnim i javnim strukturama da se moraju izmišljati radna mjesta za njih, zar stvarno nema niti jedan iz te gomile koji zna spojiti dvije suvisle rečenice?