Potres razotkrio novi propust: Ministarstvo još 2017. upozoreno zbog manjka hrane u zalihama

Razoran potres na Banovini pod povećalo javnosti doveo je Ravnateljstvo za robne zalihe Ministarstva gospodarstva koje, kako se pokazalo, nije u stanju osigurati stambene kontejnere za obitelji koje su u potresu ostale bez domova.

Ministarstvo gospodarstva branilo se činjenicom da je Hrvatska već pogođena pandemijom koronavirusa i migrantskom krizom, zbog kojih je velik dio kontejnera razmješten ispred bolnica ili na državnoj granici za prihvat migranata.

Problem i zalihe derivata

Od ukupno 298 stambenih kontejnera kojima raspolaže Ministarstvo, u potresom pogođenu Petrinju i Glinu u prvih je tjedan dana tako isporučeno njih svega 21. U javnosti se istodobno počelo postavljati pitanje obnavljanja robnih zaliha, s obzirom na to da je Ministarstvo moralo znati da je dio kontejnera usmjerilo u upravljanje drugim krizama.

Bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić, međutim, kaže da ne treba biti prekritičan ni prema ministru ni prema šefu robnih zaliha jer su, tvrdi, zalihe bile zadnja rupa na svirali svakoj vladi. Da robne zalihe nikada nisu bile u skladu s potencijalnim opasnostima od nepogoda i katastrofa, otkrivaju i ranija izvješća državne revizije.

VIDEO: U centru Zagreba se urušio dio zgrade, vatrogasci izašli na teren

U onom iz 2017. piše, primjerice, da je “vidljiva nedovoljna popunjenost pojedinih proizvoda koji čine strateške robne zalihe”, pri čemu su revizori posebno upozorili na manjak prehrambenih proizvoda. U odgovoru na izvještaj revizije Ravnateljstvo za robne zalihe se pak požalilo kako pri svakom donošenju državnog proračuna predlažu da se za popunu zaliha osigura veći novac.

Ravnateljstvo je iznijelo i procjenu da je u tu svrhu nužno osigurati najmanje 80 milijuna kuna godišnje, kako bi se u roku od osam do 10 godina popunile nedostajuće količine robe. “Ali, sredstva su uvijek limitirana smjernicama Vlade RH i dodijeljenim limitima”, upozorilo je Ravnateljstvo, a da je stanje takvo potvrđuje i Panenić.

– Limite za pojedine resore utvrđuje Ministarstvo financija, o prioritetima se uvijek razgovara i uvijek se u pokušajima držanja potrošnje pod kontrolom i svođenju troškova na nužne utvrdi da zalihe nisu prioritet – kaže Panenić, uz dodatak da nitko nikada ne računa da će se katastrofa dogoditi baš u njegovu mandatu.

Slično je stanje, tvrdi Panenić, i sa zalihama naftnih derivata.

Izvanredna revizija

Da robne zalihe nisu bile prioritet ni ranijim vladama, svjestan je i predsjednik SDP-a Peđa Grbin, no on smatra kako je nakon posljednjih nepogoda krajnje vrijeme da se utvrdi točno stanje zaliha i da se u njima sredi stanje. Zbog toga će u suradnji s drugim oporbenim strankama idući tjedan Saboru predložiti da naloži izvanrednu reviziju robnih zaliha, a uvjeren je da, s obzirom na okolnosti, ništa protiv tog prijedloga neće imati ni saborska većina ni glavni državni revizor, na kojem je odluka bi li takva izvanredna revizija bila svrsishodna.