Hrvatska došla u poseban fokus: 'Najsigurnija ste zemlja i najdulje živite s roditeljima'

Koliki su BDP i ekonomski rast, a kolika je stopa nezaposlenosti, kakve su cijene nekretnina, ali i jesu li ljudi zadovoljni… Sve te, ali i mnoge druge brojke i statističke podatke o europskim i svjetskim zemljama redovito objavljuje Eurostat – Statistički ured Europske unije. Upravo se na njegove podatke često pozivaju nacionalne administracije, mediji i javnost, a o njegovoj važnosti svjedoči to da je najveća baza javno dostupnih podataka na svijetu. Kao članica Europske unije, i Hrvatska je uključena u sve analize, a podaci o njoj počeli su se prikupljati i prije nego što je postala kandidatkinja. No sada kada će preuzeti predsjedanje Vijećem EU, Hrvatska je došla u poseban fokus, pa su predstavnici Eurostata stigli u Zagreb kako bi dogovorili aktivnosti svoga ureda u Hrvatskoj.

Sve zanima Hrvatska

– Kada država preuzme predsjedanje, naglo se poveća interes za nju. Tako da će i sada biti puno pitanja novinara o Hrvatskoj te će se svakako više o njoj pisati. To posebno vrijedi kada država prvi put preuzima predsjedanje jer je uglavnom riječ o članicama koje su pristupile EU nakon 2000. godine te o kojima se inače ne piše toliko. Na veće države poput Njemačke to baš i ne utječe jer su i inače u fokusu – govore nam Lukasz Augustyniak i Timothy Allen, predstavnici Eurostata s kojima smo razgovarali. S obzirom na to da Eurostat samostalno provodi tek manji broj studija, njegov se rad temelji na prikupljanju podataka nacionalnih zavoda za statistiku koje onda analiziraju i objavljuju.

– Posjetili smo sada i vaš Državni zavod za statistiku jer nam je važno da zavodi dobro funkcioniraju te da nam šalju valjane podatke. Iako mi sve brojke dodatno provjeravamo, redovito nadgledamo rad zavoda – ističe Timothy Allen te dodaje kako je Eurostat spreman odgovoriti na povećan interes o Hrvatskoj. Već će početkom siječnja o njoj objaviti manju publikaciju, a više će se hrvatskih podataka objavljivati i na društvenim mrežama EU. No koji su zapravo podaci kojima se Hrvatska može pohvaliti, a kojima se baš i ne bi trebala dičiti?

Za početak, Eurostat objavljuje osnovne podatke prema kojima Hrvatska čini tek 0,8 posto stanovništva i 1,3 posto površine EU. Što se tiče ekonomije, Hrvatska čini samo 0,3 posto BDP-a EU, a s BDP-om od 12.560 eura po stanovniku prilično je daleko od europskog prosjeka od 30.960 eura. I nezaposlenost je u Hrvatskoj nešto veća, no pritom je posebno zabrinjavajuća stopa nezaposlenosti mlađih od 25 koja u Hrvatskoj iznosi čak 19,3 posto, a u EU 14,2 posto. Ipak, u Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije nešto manja nego u EU.

– Ljude najviše zanima upravo kako Hrvatska po raznim parametrima kotira unutar Unije, a nama je važno da se u javnosti barata službenim Eurostatovim brojkama kako bi se izbjeglo širenje lažnih informacija – ističe Lukasz Augustyniak iz Eurostata. A prema njihovim podacima o stanovništvu, Hrvati su nešto stariji od europskog prosjeka te Hrvatska ima i manju stopu fertiliteta.

Ima brojki i za pohvalu...

Osim osnovnih podataka o ekonomiji, stanovništvu i demografiji, Eurostat objavljuje i neke zanimljivosti o državama, pa je tako Hrvatska poznata kao zemlja u kojoj najviše mladih u dobi od 25 do 34 godine živi s roditeljima – njih čak 62,4 posto! Mladi u Hrvatskoj roditeljski dom u prosjeku napuštaju tek s 32 godine što je kasnije nego u bilo kojoj drugoj europskoj državi. Ipak, ima Hrvatska brojke kojima se može i pohvaliti! Dok u Europskoj uniji prosječno 10,6 posto djece odustane od školovanja, kod nas ta brojka iznosi samo 3,3 posto što je najmanje u EU. Također, kada je riječ o kriminalu, nasilju i vandalizmu, Hrvatska ima najnižu stopu! Jadranska je obala pak treća najpopularnija turistička regija u Europi, no Hrvatska je treća i po rastu cijena nekretnina. Uza sve to, Hrvati su, nakon Bugara, najnezadovoljniji narod u Europskoj uniji.

– Brojke koje objavljujemo uvelike ovise o politici Europske komisije pa tek trebamo vidjeti koji će biti prioriteti administracije novoizabrane predsjednice Ursule von der Leyen, ali znamo da će u fokusu sigurno biti zelena ekonomija, održivi razvoj, korištenje resursa… Također, tu su i globalizacija te digitalizacija i njihov utjecaj, a naglasak će i dalje biti na demografskim i ekonomskim pokazateljima – zaključuju predstavnici Eurostata.