Hrvatska je i u 2018. godini bila među zemljama Europske unije (EU) s najvećim pozitivnim saldom u inozemnim doznakama, znatno većim nego u godini ranije, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata. Prema razlici između primljenih i isplaćenih doznaka, od 1,326 milijardi eura, Hrvatska se zadržala među zemljama EU-a s najvećim viškom. Iznos je ujedno 61,1 posto veći nego u godini ranije.
U Eurostatu napominju da "većinu osobnih transfera čine novčane doznake migranata, koji novac šalju u matične zemlje". Daleko najveći višak imao je u 2018. godini Portugal, od 3,07 milijardi eura. Slijede Rumunjska i Poljska s 2,7 milijardi odnosno 2,5 milijardi eura. Najbliža je Hrvatskoj po visini viška Bugarska s 1,16 milijardi eura.
Poredak u skupini zemalja s najvećim negativnim saldom u inozemnim doznakama ostao je nepromijenjen u odnosu na godinu ranije, s Francuskom na prvom mjestu s deficitom od 10,52 milijarde eura. Slijede Njemačka, s deficitom u doznakama od 5,1 milijardi eura, Velika Britanija sa 4,7 milijardi te Italija, sa 4,5 milijardi eura.
Priljev doznaka u Hrvatsku znatno veći nego u 2017.
U 2018. godini Hrvatska je zabilježila priljev privatnih doznaka iz inozemstva u ukupnom iznosu 1,743 milijarde eura, nasuprot 1,07 milijardi eura pristiglih u 2017. godini. Najveći priljev ponovno je zabilježio Portugal, od 3,6 milijardi eura, uz napomenu europskog statističkog ureda da su posrijedi isključivo doznake radnika.
Slijede Rumunjska s priljevom inozemnih privatnih doznaka od tri milijarde eura, Poljska s 2,9 milijardi, Velika Britanija s 2,3 milijarde, te Italija s 2,0 milijarde eura. Priljev veći od milijardu eura bilježile su još Bugarska, od 1,2 milijarde eura, i Litva, od 1,1 milijardu eura.
Odljev doznaka iz Hrvatske četiri puta manji od priljeva
Odljev privatnih doznaka iz Hrvatske u prošloj je godini dosegnuo 417 milijuna eura, od čega je nešto više od polovine, odnosno 232 milijuna, poslano u zemlje izvan EU-a. Među zemljama EU-a čiji su podaci objavljeni, najveći odljev ponovo je u 2018. bilježila Francuska, od 11,4 milijardi eura.
Slijede Španjolska sa 7,7 milijardi eura, Velika Britanija s odljevom od 7,0 milijardi, Italija sa 6,5 milijardi, te Njemačka, s 5,2 milijarde eura. Bugarska je pak prema Eurostatu dostupnim podacima bilježila najmanji odljev privatnih doznaka u inozemstvo, od 20 milijuna eura. Odljev manji od 100 milijuna eura bilježile su još Slovenija, Estonija i Slovačka.
Ovo je najbolji pokazatelj koliko se stručnih i sposobnih ljudi iseljava. Da nema tih doznaka i turizma, bili bi u puno većoj banani... Žalosno je da su se ljudi počeli iseljavati u Češku, Slovačku, Poljsku, a ne samo zapadne zemlje. To samo pokazuje koliko je pogubna ta gospodarska politika koju dogovaraju vlade sa sindikatima državnih i javnih struktura... Što će biti kada ovi koji šalju doznake povuku i cijele obitelji iz Hrvatske? To se sve više dešava. Ili kada im poumiru roditelji koji su ostali ovdje?... Ma nema, totalno promašena politika jačanja države, jačanja državnih i javnih struktura, jačanje paradržave, dovela nas je do dna EU-a, a sindikati tih struktura glavni su antireformatori. Među njima je Ribić vjerojatno najveći...