Povijesni dan - nakon čak 52 godine u promet ide nova pruga

Za Hrvatsku i njezine željeznice 15. prosinca bit će povijesni dan. Tada će, naime, biti puštena u promet prva nova pruga sagrađena u Hrvatskoj u zadnjih 52 godine – Sveti Ivan Žabno – Gredec, a od tog dana vlakovi će voziti i po 20 kilometara novoj i obnovljenoj dvokolosiječnoj pruzi na poddionici Vrbovec – Križevci na tzv. Mediteranskom koridoru. Pruga Gradec – Žabno duga je 12,2 kilometra, a njome će se putovanje vlakom od Bjelovara do Zagreba sa sadašnjih dva sata skratiti za 50 minuta.

Urušena zgrada, loši varovi...

Voditelj projekta gradnje te pruge Hrvoje Milas kaže da su izvedeni radovi u vrijednosti 200 milijuna kuna, nadzor je stajao 12,5 milijuna kuna, a u pripremu projekta uloženo je 44,5 milijuna kuna. Projekt je 85 posto financiran iz fondova EU.

Prugu je sagradio španjolsko-njemački konzorcij Comsa i Wiebe, radovi su počeli u rujnu 2017, a rok završetka bio je studeni 2017. no, završeni su, kaže Milas, šest-sedam mjeseci nakon tog roka. I to zbog arheoloških nalazišta, a peh su imali i s kolodvorskom zgradom u Žabnom koja se srušila kod su je počeli uređivati. Milas kaže da su novu zgradu projektirali i sagradili u godinu dana. A na prvom internom tehničkom pregledu u kolovozu 2018. otkriveno je da su neki varovi loše izvedeni te dva puknuća skretnica. A onda je, prema riječima Milasa, otklanjanje tih nedostatka potrajalo još šest mjeseci dok su nabavljene nove skretnice i dok nisu bili povoljni vremenski uvjeti za novo varenje. Jednokolosiječna pruga Gredec – Žabno projektirana je za maksimalnu brzinu od 120 km/h, osim zavoja kod Gredeca gdje je brzina ograničena na 100 km/h. Projekt se počeo pripremati još 2002., lokacijska dozvola izdana je 2007., a građevinska 2009.

Veliki projekt uspostave dvokolosiječne pruge od Rijeke do mađarske granice, na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora, krenuo je pak u realizaciju u srpnju 2016. na 38 kilometara dugoj dionici Dugo Selo – Križevci. Rekonstrukcija postojećeg i gradnja drugog kolosijeka na toj dionici vrijedni su 1,29 milijardi kuna, a i taj projekt je s 85 posto novca financiran iz fondova EU. Radove izvodi konzorcij DIV-a, Dalekovoda i Zagreb montaže. Voditelj gradnje te dionice Tihomir Lažeta kaže da su radovi dosad najviše izvođeni na poddionici od Vrbovca do Križevaca, uključujući kolodvore Vrbovec, Gradec i Križevci, a na poddionici Dugo Selo – Vrbovec izvođeni su samo radovi koji ne utječu na redovito odvijanje željezničkog prometa.

– Na poddionici Vrbovec – Križevci završili smo sve radove na donjem i gornjem ustroju pruge, sagradili smo šest novih mostova i tri mosta rekonstruirali, sagradili smo pet križanja izvan razine odnosno nadvožnjake, novu kontaktnu mrežu i u najvećoj mjeri novi signalno-sigurnosni uređaj – objašnjava Lažeta. Dodaje da će s novim voznim redom, u prosincu ove godine, ta poddionica biti osposobljena za promet vlakova na oba kolosijeka.

S dvije godine zakašnjenja

Poddionica Vrbovec – Križevci će, dakle, nastavlja Lažeta, već po dovršetka radova na prespoju pruge, koji će se izvoditi do 29. studenoga, funkcionirati kao dvokolosiječna pruga na cijeloj dužini od dvadesetak kilometara.

Radovi na dionici Dugo Selo – Križevci kasne dvije godine, i to zbog problema u koje je bio upao podizvođač radova Hidroelektra-Niskogradnja, koju je na tom gradilištu zamijenio Integral inženjering iz BiH. Natječaj za gradnju druge dionice na Mediteranskom koridoru, od Križevaca do državne granice, u tijeku je, a sljedeće bi godine trebao biti raspisan i natječaj za gradnju dionice Karlovac – Hrvatski Leskovac. Njihova gradnja se također sufinancira novcem EU. Hrvatska planira iz fondova EU osigurati i novac za gradnju nizinskog dijela koridora, od Karlovca do 
Rijeke.