Povijest monarha Velike Britanije: Mnoštvo prevrata i borbi za vlast

Zna se da je dječak, da je rođen 6. svibnja u 5.26 sati te da ima 3,26 kilograma. I dalje su nepoznanica odgovori na mnoga pitanja vezana uz trenutačno najpopularniju bebu na svijetu – sina princa Harryja i njegove supruge Meghan Markle.

Za početak, glavna je zagonetka ime koje će roditelji dati dječačiću pa tako na kladionicama najbolje kotiraju Arthur, James, Philip i Albert. Stručnjaci su već zaključili da su ponosni roditelji već ime odabrali, no kako će javnost ipak pričekati dok ga ne dozna jer je to praksa u kraljevskoj obitelji. Uobičajeno je da se objava imena čeka od tri dana pa sve do mjesec dana. No, osim imena, nepoznanica je i titula, a da bi se shvatilo koje su uopće mogućnosti, potrebno je zaviriti daleko u povijest Windsora, jedne od najpoznatijih svjetskih obitelji čiji je najmlađi član prije dva dana stigao na svijet.

I krvavi ratovi

Iako će većina na pitanje kojoj dinastiji pripadaju članovi britanske kraljevske obitelji točno odgovoriti da je to Windsor, treba znati da je trenutačna kraljica Elizabeta II. tek četvrta koja vlada pod tim grbom. Povijest monarha Velike Britanije puna je, naime, prevrata i borbi za vlast tijekom koji su se izmjenjivali razni vladari na prijestolju. Prvi kralj slobodne Engleske bio je Alfred Veliki koji je vladao od 871. do 899. godine. On je pripadao anglosaksonskoj lozi vladara iako su tijekom 10. i 11. stoljeća i danski kraljevi tražili svoje pravo na englesku krunu pa su se redom jedni i drugi izmjenjivali sve dok na scenu nisu stupili – Vikinzi.

Video - Uzbuđenje zbog kraljevske bebe

Video: Wochit Uzbuđenje zbog kraljevske bebe

Poznato povijesno ime je Vilim I. Osvajač koji je ostao upamćen kao vojskovođa koji je izveo zadnju uspješnu invaziju na Britaniju. Bilo je to 1066. kada je proglašen engleskim kraljem, a njegovi su potomci vladali sve do 1135. godine kada počinje još jedna borba za vlast između njegovih unuka. Na kraju se unuka Vilima I. Osvajača Matilda udala za Geoffreya od Anjou-Plantageneta, a riječ je o lozi koja pripada francuskoj dinastiji anžuvinaca. Ta je dinastija engleskom vladala sve do 1399., kada povijest engleske počinju ispisivati dinastije Lancaster i York.

– Krvavi rat ruža – tim je riječima sukob između ova dva ogranka kraljevske kuće Plantagenet opisao William Shakespeare koji je popularizirao ovaj pomalo romantičarski naziv za brutalan krvavi građanski rat koji je trajao od 1455. do 1485. godine. Crvena ruža bila je, naime, simbol kuće Lancaster, a bijela kuće York. Njihovi su se članovi odlučili boriti do istrebljenja, a Shakespeare je tu agoniju opisao u svojoj drami “Henrik VI”.

Sukobi su trajali desetljećima, sve do 1487. godine kada je Henrik Tudor pobijedio u bici kod Stokea te postao kralj. Tudori su, naime, bili velška velikaška obitelj koja se u ratu borila na strani Lancastera, no potom su se vezali i uz dinastiju York te su nakon rata ujedinili dvije zaraćene obitelji, ali i cijelo kraljevstvo te preuzeli prijestolje. Tudori intrigiraju i dan-danas, o njima su snimljeni mnogi filmovi i serije. Među najpoznatijim je predstavnicima te obitelji Henrik VIII., upamćen po okrutnom vladanju i brojnim suprugama. Ipak, kao najuspješnija vladarica u povijesnim je knjigama ostala zapisana Elizabeta I. za čije je vrijeme ojačala engleska moć u svijetu te su stvorene mnoge prekooceanske kolonije. Kako nije imala nasljednika, s njom je dinastija Tudor i izumrla te je englesko prijestolje preko rodbinskih veza preuzela škotska dinastija Stuart.

Zanimljivo je da se prvi predstavnik te dinastije, Jakov I., proglasio ujedno i prvim kraljem Velike Britanije, ali i da je njegov nasljednik Karlo I. jedini engleski vladar koji je bio pogubljen. Godine 1649. ponovno je došlo do građanskog rata u kojem je monarh svrgnut te je proglašena Republika Commonwealth. Ona je pod vlašću diktatora izdržala svega desetak godina te je 1660. obnovljena monarhija pod vlašću Stuarta. Njih su preko rodbinskih veza potom naslijedili članovi obitelji Hannover. Riječ je o njemačkoj dinastiji, a najpoznatija kraljica iz te obitelji svakako je bila Viktorija.

Neočekivana kraljica

Za vrijeme takozvanog Viktorijanskog doba Britansko je Carstvo postalo vodeća svjetska sila, a to je vrijeme obilježio ekonomski i tehnološki napredak. Kraljica Viktorija na tronu je bila pune 64 godine te je postala najdulje vladajući britanski monarh, a tek ju je 2015. godine prestigla trenutačna kraljica Elizabeta II. Viktoriju je na prijestolju zamijenio njezin najstariji sin Edvard VII., no on je prema ocu bio član dinastije Sachsen-Coburg-Gotha, njemačke vladarske obitelji čiji su potomci i dalje na vlasti u Belgiji i Velikoj Britaniji. A gdje su onda Windsori?

Oni su zapravo jedna te ista obitelj, no kralj George V., Viktorijin unuk i Edvardov sin, odlučio je jednostavno 1917. godine promijeniti ime dinastije. Bilo je to, naime, ratno vrijeme kada je rasla netrpeljivost prema svemu što je bilo i zvučalo njemački. I tako su kraljevi Velike Britanije postali Windsori, a prijestolje je potom, kako se i očekivalo, naslijedio Georgeov najstariji sin. Velike nade polagale su se u novog kralja Edvarda VIII. kada je 1936. preuzeo vlast i bio je šok kada je iste godine abdicirao zbog ljubavi s rastavljenom Amerikankom Wallis Simpson.

Zbog toga je na tron došao njegov brat George VI., a nakon njega njegova kći – Elizabeta II. Zbog činjenice da je bila kći mlađeg od dvojice sinova, nije se očekivalo da će ona ikada doći do trona, a na čelu je Velike Britanije već 67 godina, od 1952. godine. Ona je trebala biti posljednja “prava” Windsor jer su njezina djeca trebala preuzeti očevo prezime, ono grčkog princa Phillipa iz dinastije Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg. No kraljica Elizabeta II. odmah po stupanju na prijestolje izjasnila se da želi da njezina djeca budu članovi dinastije Windsor. I službeno je 1960. odlučila da će ime dinastije ostati Windsor, a da će prezime članova kraljevske obitelji biti Mountabatten-Windsor, što je zapravo kombinacija dva prezimena. Također, treba znati da do 1917. godine članovi kraljevske obitelji uopće nisu imali ni koristili prezimena.

– Služili su se samo imenom kuće ili dinastije kojoj pripadaju, a koristili su uz titulu i vlastito ime i naziv područja “kojim su upravljali” – piše na službenim stranicama britanske kraljevske obitelji.

I danas oni veoma rijetko koriste prezime, pa su tako William i Harry jednostavno prinčevi, Catherine je vojvotkinja od Cambridgea, a Meghan vojvotkinja od Sussexa. S obzirom na to da Harry ima i titule grofa od Dumbartona i baruna od Kilkeela, još se ne zna kako će glasiti ona njegova sina, kao ni hoće li beba službeno biti “princ”. Prema pravilu, bi to trebao biti samo George, najstariji sin Williama i Cate, no kraljica je donijela odluku da svo troje njihove djece nose počasne titule te je pitanje hoće li tako biti i s najmlađim članom obitelji koji je sedmi u redu po nasljednoj liniji.